21. Mart, „Međunarodni dan šuma“ - Šume i održivi gradovi

U novembru 1971. godine na Konferenciji FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN) dogovoreno je obilježavanje "Svjetskog dana šumarstva" 21. marta svake godine. Od 2007. do 2012. godine, Centar za međunarodna istraživanja šumarstva (CIFOR) sazivao je šest godišnjih sastanaka pod nazivom „Dan šuma“. O važnosti šuma govori činjenica da je 2011. godina bilo proglašena „Međunarodnom godinom šuma“. 

Konačno „Međunarodni dan šuma“ uspostavljen je rezolucijom Generalne skupštine UN-a 28. novembra 2012. godine,  a sve u cilju podizanja svijesti društva o značaju šuma, unapređenju održivog gospodarenja šumama i njihovoj zaštiti. [1]

Katalizator za "Dan šuma" bio je slučajni razgovor u Oksfordu u Engleskoj, u februaru 2007. godine, između dva naučnika koji su mislili da svijet potcjenjiva i zanemaruje značaj šuma u ublažavanju emisije ugljika. Također, dotični su vidjeli i potrebu za nova istraživanja u šumarstvu u kojima su informisali globalne kreatore politike i pregovarače UNFCCC-a. Nisu ni slutili da će konferencija danas postati jedan od najutjecajnijih svejtskih događaja o šumama i klimatskim promjenama. [2]

Na ovaj datum organizuju se razne manifestacije i podiže svijest društva o značaju šuma, unapređenju održivog gospodarenja šumama i njihovoj zaštiti. Najčešće aktivnosti se odnose na sadnju drveća. Svake godine „Međunarodni dan šuma“ obilježava se pod određenim motom kao što je npr. ovogodišnji „Šume i održivi gradovi - Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život”.

Ključne poruke ovogodišnjeg Međunarodnog Dana šuma: 

1. Šume i drveće čuvaju ugljik, što pomaže u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja; 

2. Drveće takođe poboljšava lokalnu klimu; 

3. Strateška sadnja i pozicioniranje stabala u urbanim područjima može ubažiti temperature zraka do 8O C; 

4. Urbana stabla su odlični filteri zraka, te uklanjaju štetne agense iz istog; 5. Drveće dokazano ublažuje buku saobraćaja i industrije; 

6. Lokalno stanovništvo koristi voće, lišće, biljke i insekte koje pronalaze u gradskim parkovima; 

7. Ogrijevno drvo iz parkova i podignutih šuma i na periferiji gradova pruža obnovljivu energiju, što smanjuje pritiske na prirodne šume i oslanjanje na fosilna goriva; 

8. Šume u gradskim sredinama i oko njih pomažu u filtriranju i regulaciji vode, doprinoseći visokokvalitetnom snadbijevanju za stotine miliona ljudi. Šume takođe spriječavaju poplave; 

9. Dobro upravljane šumama i urbanim zelenilom pruža stanište, hranu i zaštitu za mnoge biljke i životinje, a pomaže i u održavanju i povećanju biodiverziteta; 

10. Šume u gradovima i okolnim područjima podstiču turizam, pomažu desetine hiljada poslova i podstiču izgradnju dinamičnih, energetskih i prosperitetnih zelenih ekonomija; 

11. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, podstiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, spriječavaju bolesti i pružaju prostor ljudima za druženje.

Centralna manifestacija povodom Međunarodnog Dana šuma u BIH

U okviru obilježavanja „Međunarodnog dana šuma – 2018.“ u Bosni i Hercegovini, pod motom „Šume i održivi gradovi - Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život” u Donjem Vakufu će dana 21. marta 2018. godine (srijeda) u organizaciji Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT FBiH), Ministarstva, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona – Kantonalne uprave za šumarstvo, ŠPD/ŠGD „Srednjobosanske šume/Šume Središnje Bosne“ d.o.o. Donji Vakuf i Općine Donji Vakuf, biti održana svečana manifestacija pod nazivom: “Centralna manifestacija za obilježavanje Međunarodnog dana šuma – 2018.” za Federaciju Bosne i Hercegovine. 

Podsjetimo se: Na “Međunarodni dan šuma” vršeći misiju zaštite šuma od bespravne sječe, 21.03.2017. godine u mjestu Sokolina, Općina Donji Vakuf, prilikom obavljanja službenih dužnosti smrtno su stradali uposlenici Kantonalne uprave za šumarstvo SBK - čuvari šuma, Omer Bašić i Ferid Rahmanović i Ševko Draginović - izvođač radova u šumarstvu.[3]

LITERATURA: 

[1] "International Day of Forests,", A/RES 67/200, United Nations General Assembly, November 28, 2012. http://www.fao.org/forestry/36014-02022d20f3c3e226276b36d32b2bc811a.pdf 

[2] "Summary of Forest Day 2" (PDF). Committee representing members of the Collaborative Partnership on Forests.

[3] Saopćenje za javnost UŠIT FBIH

 Muamer ČEHIĆ, MSc. šum.

Djelovanje snježnih lavina na šume i šumske ekosisteme – studij slučaja lavina Smčevice

Kroz historiju šume u našim uslovima su bile rijetko ugrožene od lavina, kako zbog klime, tako i zbog prebornog gospodarenja ovim prirodnim bogastvom. Ipak, ovo ne znači da u budućnosti neće biti ili da ne treba raditi na preventivnim zaštitnim mjerama u cilju sprječavanja ili ublažavanja djelovanja ovog štetnog i nepredvidivog abiotičkog čimbenika. Lavinom se smatra rušenje velikih masa snijega na padinama jačih nagiba, a javljaju se posebno u slučajevima kada na stari, već zaleđeni snijeg padne značajna količina novog snijega. Nastajanje ove prirodne nepogode ovisi o vrsti snijega, količini koja je pala, nagibu terena, temperaturnim oscilacijama i snazi vjetra, a lavinu može pokrenuti i čovjek ili životinja krećući se kritičnim terenima. Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, postižući velike brzine i ispred sebe stvaraju vjetar ogromne rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (i drveća) pomiješanog sa snijegom.

U teoriji svaka padina koja ima nagib veći od 15° (stupnjeva ili u procentima 27% nagiba) potencijalno nosi opasnost za nastajanje lavina. Najčešće se lavine pokreću na padinama između 35° i 45° (70 – 100%). Na padinama blažim od 30° (58%) takvi slučajevi su puno rjeđi, dok na padinama strmijim od 50° (120%) snijeg najčešće “proklizava” te se rijetko sakupi dostatna količina za pokretanje lavine.

Slika 1. Djelovanje lavine na šume

Utjecaj lavina na šume i šumske ekosisteme je u potpunosti negativan. Uzrokuje velike štete čije posljedice dugo traju i nikad ili se teško saniraju. Navedeno se ogleda kroz uništavanje velikih površina šuma i šumskog zemljišta, plodnog dijela tla te gubitku značajnih količina drvne mase i kvaliteta sortimenata. Za potvrdu navedenog poslužit ćemo se primjerom iz BiH u kojem je lavina uništila više od 11 ha šume.  Naime, u februaru 2012. g. nakon ogromnih snježnih padavina i temperaturnih oscilacija došlo je do pokretanje lavine i devastiranja dijela šume (Slika 1.). Sva drva masa je izvaljena i praktično „zgurana“ u donje dijelove. Sastojina u navedenom odjelu odnosno odsjeku[1] po proizvodnom tipu pripada subalpinskim šumama bukve pretežno na plitkim dolomitnim i krečnjačkim zemljištima (GK 1104). To su eutrofna plitika zemljišta male produktivnosti sa povećanom opasnošću od vjetroizvala. Što se tiče strukture drvne mase na zahvaćenoj površini, riječ je o mlađoj sastojini tanjih stabala prsnog promjera od 15 do 30 cm.

Slika 2. Stanje prije lavine

Slika 3. Stanje poslije lavine

Navedena lavina je po dosta toga specifična i upozorava koliko su naizgled sigurni tereni zapravo kritični. Ukupna duljina od najviše kote terena (vododjelnice) do granice šume i početka lavine je 270 m, od čega je nagib na 140 m duljine (od vrha) manji od 11 stupnjeva (20%). Najveći nagib na ovom terenu iznosi 28° (53%) ili u prosjeku 24° (44%) što je za čak 10° (18%) manje u odnosu na nagibe na kojima se lavine najčešće javljaju (Slika 4.). Ipak ovdje je uzrok bila velika količina napadanog snijega (2 m visine) u kratkom vremenu i smetovi (5-7 m visine) koje je vjetar napuhao na granicu šume te izmjena temperatura u kratkom vremenskom periodu.[2] Lavina je na relativno maloj relaciji postigla veliku brzinu i ogromnu rušilačku moć, uništavajući šumu u duljinii od gotovo 600 m (Slika 3.). 

Slika 4. Vertikalni profil područja na kojem je nastala lavina lavine

Osnovne karakteristike lavine
Duljina	130 m
Širina	220 m
Zapremina snijega	22.000 – 35.200 m3
Duljina uništenog dijela šume lavinom	595 m
Širina uništenog dijela šume lavinom	Gornji dio 220 m; srednji dio 180 m, donji dio 40 m
Površina uništenog dijela šume	11,00 ha
Uništeno drvne mase	600 m3

Tablica 1. Osnovne karakteristike lavine

     

Na osnovu kriterija za određivanja stupnja jačine lavine po njenom postanku određenu u većini europskih zakonodavnih sistema ova lavina je svrstana u srednju-veliku oznake (3-4).

Stupanj	Ishod	Šteta	Veličina
Srednja (3)	Snježna masa stiže do dna same padine	Oštećenja drveća, građevina i vozila	Duljina  <1000 m Zapremina <10000 m3
Velika (4)	Snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine	Obaranje drveća, građevina i vozila	Duljina  >1000 m Zapremina >10000 m3

Tablica 2. Kriterij za određivanje vrste i jačine lavine

     

Neke se lavine mogu spriječiti. Druge pak ne mogu. Lavine koje uzrokuju klimatske promjene nije moguće spriječiti.  Jedna od mjera borbe protiv lavina koja se pokazala kao dobra je pošumljavanje ogoljelih površina i navedeno preborno gospodarenje. Šuma i šumski ekosistem u planinskim područjima ima veoma važnu ulogu u cilju spriječavanja nastanka lavina. U tom smislu gazdovanje šumama na spomenutim kritičnim područjima treba isključiti ili prilagoditi/izraditi poseban plan gazdovanja sa minimalnim intenzitetom sječa koji bi u biti trebale imati sanitarni karakter, uz podizanje i održavanje zaštitnih pojaseva i konstantni monitoring. Navedeno se najbolje postiže održavanjem prebornih šuma i prebornim sistemom gospodarenjem nastalog u Švicarskoj, u zemlji koja je u velikoj mjeri ugrožena od lavina i gdje se korišteni sistem pokazao uspješnim.

Tekst objavljen u časopisu Hrvatske šume: 

Čehić, M. (2017): „Djelovanje snježnih lavina na šume i šumske ekosisteme – studij slučaja lavina Smčevice“, Hrvatske šume - Časopis za popularizaciju šumarstva, Zagreb, br. 252, str. 32-33 (ISSN 1330-6480) (link: http://casopis.hrsume.hr/pdf/252.pdf#page=32)

Muamer ČEHIĆ, MSc. šum.

---

[1] Lavina Smrčevice: Odjel 101, odsjek c, GJ Ogara-Gunjača, ŠGP Gornjevrbasko, Šumarija Gornji Vakuf-Uskoplje, ŠGD ŠBS/ŠSB DOO, Županija Središnja Bosna, FBiH, BiH.

[2] Na osnovu podataka preuzetih iz Meteorološkog godišnjaka za 2012. g. koji publikuje Federalni hidrometeorološki zavod BiH, da se zaključiti da su temperature u februaru prilično oscilirale uz ogromne količine snijega (maksimalna količina snijega je pala 4. 2. a minimalna temperatura od -23,3 °C je zabilježena 9. 2. a maksimalna od 14.4 °C već 24. februara).