Djelovanje snježnih lavina na šume i šumske ekosisteme – studij slučaja lavina Smčevice

Kroz historiju šume u našim uslovima su bile rijetko ugrožene od lavina, kako zbog klime, tako i zbog prebornog gospodarenja ovim prirodnim bogastvom. Ipak, ovo ne znači da u budućnosti neće biti ili da ne treba raditi na preventivnim zaštitnim mjerama u cilju sprječavanja ili ublažavanja djelovanja ovog štetnog i nepredvidivog abiotičkog čimbenika. Lavinom se smatra rušenje velikih masa snijega na padinama jačih nagiba, a javljaju se posebno u slučajevima kada na stari, već zaleđeni snijeg padne značajna količina novog snijega. Nastajanje ove prirodne nepogode ovisi o vrsti snijega, količini koja je pala, nagibu terena, temperaturnim oscilacijama i snazi vjetra, a lavinu može pokrenuti i čovjek ili životinja krećući se kritičnim terenima. Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, postižući velike brzine i ispred sebe stvaraju vjetar ogromne rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (i drveća) pomiješanog sa snijegom.

U teoriji svaka padina koja ima nagib veći od 15° (stupnjeva ili u procentima 27% nagiba) potencijalno nosi opasnost za nastajanje lavina. Najčešće se lavine pokreću na padinama između 35° i 45° (70 – 100%). Na padinama blažim od 30° (58%) takvi slučajevi su puno rjeđi, dok na padinama strmijim od 50° (120%) snijeg najčešće “proklizava” te se rijetko sakupi dostatna količina za pokretanje lavine.

Slika 1. Djelovanje lavine na šume

Utjecaj lavina na šume i šumske ekosisteme je u potpunosti negativan. Uzrokuje velike štete čije posljedice dugo traju i nikad ili se teško saniraju. Navedeno se ogleda kroz uništavanje velikih površina šuma i šumskog zemljišta, plodnog dijela tla te gubitku značajnih količina drvne mase i kvaliteta sortimenata. Za potvrdu navedenog poslužit ćemo se primjerom iz BiH u kojem je lavina uništila više od 11 ha šume.  Naime, u februaru 2012. g. nakon ogromnih snježnih padavina i temperaturnih oscilacija došlo je do pokretanje lavine i devastiranja dijela šume (Slika 1.). Sva drva masa je izvaljena i praktično „zgurana“ u donje dijelove. Sastojina u navedenom odjelu odnosno odsjeku[1] po proizvodnom tipu pripada subalpinskim šumama bukve pretežno na plitkim dolomitnim i krečnjačkim zemljištima (GK 1104). To su eutrofna plitika zemljišta male produktivnosti sa povećanom opasnošću od vjetroizvala. Što se tiče strukture drvne mase na zahvaćenoj površini, riječ je o mlađoj sastojini tanjih stabala prsnog promjera od 15 do 30 cm.

Slika 2. Stanje prije lavine

Slika 3. Stanje poslije lavine

Navedena lavina je po dosta toga specifična i upozorava koliko su naizgled sigurni tereni zapravo kritični. Ukupna duljina od najviše kote terena (vododjelnice) do granice šume i početka lavine je 270 m, od čega je nagib na 140 m duljine (od vrha) manji od 11 stupnjeva (20%). Najveći nagib na ovom terenu iznosi 28° (53%) ili u prosjeku 24° (44%) što je za čak 10° (18%) manje u odnosu na nagibe na kojima se lavine najčešće javljaju (Slika 4.). Ipak ovdje je uzrok bila velika količina napadanog snijega (2 m visine) u kratkom vremenu i smetovi (5-7 m visine) koje je vjetar napuhao na granicu šume te izmjena temperatura u kratkom vremenskom periodu.[2] Lavina je na relativno maloj relaciji postigla veliku brzinu i ogromnu rušilačku moć, uništavajući šumu u duljinii od gotovo 600 m (Slika 3.). 

Slika 4. Vertikalni profil područja na kojem je nastala lavina lavine

Osnovne karakteristike lavine
Duljina	130 m
Širina	220 m
Zapremina snijega	22.000 – 35.200 m3
Duljina uništenog dijela šume lavinom	595 m
Širina uništenog dijela šume lavinom	Gornji dio 220 m; srednji dio 180 m, donji dio 40 m
Površina uništenog dijela šume	11,00 ha
Uništeno drvne mase	600 m3

Tablica 1. Osnovne karakteristike lavine

     

Na osnovu kriterija za određivanja stupnja jačine lavine po njenom postanku određenu u većini europskih zakonodavnih sistema ova lavina je svrstana u srednju-veliku oznake (3-4).

Stupanj	Ishod	Šteta	Veličina
Srednja (3)	Snježna masa stiže do dna same padine	Oštećenja drveća, građevina i vozila	Duljina  <1000 m Zapremina <10000 m3
Velika (4)	Snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine	Obaranje drveća, građevina i vozila	Duljina  >1000 m Zapremina >10000 m3

Tablica 2. Kriterij za određivanje vrste i jačine lavine

     

Neke se lavine mogu spriječiti. Druge pak ne mogu. Lavine koje uzrokuju klimatske promjene nije moguće spriječiti.  Jedna od mjera borbe protiv lavina koja se pokazala kao dobra je pošumljavanje ogoljelih površina i navedeno preborno gospodarenje. Šuma i šumski ekosistem u planinskim područjima ima veoma važnu ulogu u cilju spriječavanja nastanka lavina. U tom smislu gazdovanje šumama na spomenutim kritičnim područjima treba isključiti ili prilagoditi/izraditi poseban plan gazdovanja sa minimalnim intenzitetom sječa koji bi u biti trebale imati sanitarni karakter, uz podizanje i održavanje zaštitnih pojaseva i konstantni monitoring. Navedeno se najbolje postiže održavanjem prebornih šuma i prebornim sistemom gospodarenjem nastalog u Švicarskoj, u zemlji koja je u velikoj mjeri ugrožena od lavina i gdje se korišteni sistem pokazao uspješnim.

Tekst objavljen u časopisu Hrvatske šume: 

Čehić, M. (2017): „Djelovanje snježnih lavina na šume i šumske ekosisteme – studij slučaja lavina Smčevice“, Hrvatske šume - Časopis za popularizaciju šumarstva, Zagreb, br. 252, str. 32-33 (ISSN 1330-6480) (link: http://casopis.hrsume.hr/pdf/252.pdf#page=32)

Muamer ČEHIĆ, MSc. šum.

---

[1] Lavina Smrčevice: Odjel 101, odsjek c, GJ Ogara-Gunjača, ŠGP Gornjevrbasko, Šumarija Gornji Vakuf-Uskoplje, ŠGD ŠBS/ŠSB DOO, Županija Središnja Bosna, FBiH, BiH.

[2] Na osnovu podataka preuzetih iz Meteorološkog godišnjaka za 2012. g. koji publikuje Federalni hidrometeorološki zavod BiH, da se zaključiti da su temperature u februaru prilično oscilirale uz ogromne količine snijega (maksimalna količina snijega je pala 4. 2. a minimalna temperatura od -23,3 °C je zabilježena 9. 2. a maksimalna od 14.4 °C već 24. februara).