Kroz historiju šume u našim uslovima su bile rijetko
ugrožene od lavina, kako zbog klime, tako i zbog prebornog gospodarenja ovim
prirodnim bogastvom. Ipak, ovo ne znači da u budućnosti neće biti ili da ne
treba raditi na preventivnim zaštitnim mjerama u cilju sprječavanja ili
ublažavanja djelovanja ovog štetnog i nepredvidivog abiotičkog čimbenika. Lavinom
se smatra rušenje velikih masa snijega na padinama jačih nagiba, a javljaju se
posebno u slučajevima kada na stari, već zaleđeni snijeg padne značajna
količina novog snijega. Nastajanje ove prirodne nepogode ovisi o vrsti snijega,
količini koja je pala, nagibu terena, temperaturnim oscilacijama i snazi
vjetra, a lavinu može pokrenuti i čovjek ili životinja krećući se kritičnim
terenima. Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se
zimi, postižući velike brzine i ispred sebe stvaraju vjetar ogromne rušilačke
snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje
ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (i drveća)
pomiješanog sa snijegom.
U teoriji svaka padina koja ima nagib veći od 15° (stupnjeva ili u procentima 27%
nagiba) potencijalno nosi opasnost za nastajanje lavina. Najčešće se lavine pokreću
na padinama između 35° i 45° (70 – 100%). Na padinama blažim
od 30° (58%) takvi
slučajevi su puno rjeđi, dok na padinama strmijim od 50° (120%) snijeg najčešće “proklizava” te se rijetko
sakupi dostatna količina za pokretanje lavine.
Slika 1. Djelovanje lavine
na šume
|
Utjecaj lavina na šume i šumske ekosisteme je u potpunosti negativan.
Uzrokuje velike štete čije posljedice dugo traju i nikad ili se teško saniraju.
Navedeno se ogleda kroz uništavanje velikih površina šuma i šumskog zemljišta,
plodnog dijela tla te gubitku značajnih količina drvne mase i kvaliteta
sortimenata. Za potvrdu navedenog poslužit ćemo se primjerom iz BiH u kojem je
lavina uništila više od 11 ha šume. Naime,
u februaru 2012. g. nakon ogromnih snježnih padavina i temperaturnih oscilacija
došlo je do pokretanje lavine i devastiranja dijela šume (Slika 1.). Sva drva
masa je izvaljena i praktično „zgurana“ u donje dijelove. Sastojina u navedenom
odjelu odnosno odsjeku[1]
po proizvodnom tipu pripada subalpinskim šumama bukve pretežno na plitkim
dolomitnim i krečnjačkim zemljištima (GK 1104). To su eutrofna plitika zemljišta
male produktivnosti sa povećanom opasnošću od vjetroizvala. Što se tiče
strukture drvne mase na zahvaćenoj površini, riječ je o mlađoj sastojini tanjih
stabala prsnog promjera od 15 do 30 cm.
Slika 2. Stanje prije lavine
|
Slika 3. Stanje poslije lavine
|
Navedena lavina je po dosta toga specifična i upozorava koliko su naizgled
sigurni tereni zapravo kritični. Ukupna duljina od najviše kote terena
(vododjelnice) do granice šume i početka lavine je 270 m, od čega je nagib na
140 m duljine (od vrha) manji od 11 stupnjeva (20%). Najveći nagib na ovom terenu
iznosi 28° (53%) ili u
prosjeku 24° (44%) što je za čak
10° (18%) manje u odnosu na nagibe na
kojima se lavine najčešće javljaju (Slika 4.). Ipak ovdje je uzrok bila velika
količina napadanog snijega (2 m visine) u kratkom vremenu i smetovi (5-7 m visine)
koje je vjetar napuhao na granicu šume te izmjena temperatura u kratkom vremenskom
periodu.[2]
Lavina je na relativno maloj relaciji postigla veliku brzinu i ogromnu
rušilačku moć, uništavajući šumu u duljinii od gotovo 600 m (Slika 3.).
Slika 4. Vertikalni profil područja na kojem je
nastala lavina lavine
|
Osnovne karakteristike lavine
|
|
Duljina
|
130 m
|
Širina
|
220 m
|
Zapremina snijega
|
22.000 – 35.200 m3
|
Duljina uništenog dijela šume lavinom
|
595 m
|
Širina uništenog dijela šume lavinom
|
Gornji dio 220 m; srednji dio 180 m, donji dio 40 m
|
Površina uništenog dijela šume
|
11,00 ha
|
Uništeno drvne mase
|
600 m3
|
Tablica 1. Osnovne karakteristike lavine
Na osnovu kriterija za određivanja stupnja jačine lavine po njenom
postanku određenu u većini europskih zakonodavnih sistema ova lavina je svrstana
u srednju-veliku oznake (3-4).
Stupanj
|
Ishod
|
Šteta
|
Veličina
|
Srednja (3)
|
Snježna masa stiže do dna
same padine
|
Oštećenja drveća, građevina i vozila
|
Duljina <1000 m
Zapremina <10000 m3
|
Velika (4)
|
Snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine
|
Obaranje drveća, građevina
i vozila
|
Duljina >1000 m
Zapremina >10000 m3
|
Tablica 2. Kriterij za određivanje vrste i jačine lavine
Neke se lavine mogu spriječiti. Druge pak ne mogu. Lavine koje
uzrokuju klimatske promjene nije moguće spriječiti. Jedna od mjera borbe protiv lavina koja se
pokazala kao dobra je pošumljavanje ogoljelih površina i navedeno preborno
gospodarenje. Šuma i šumski ekosistem u planinskim područjima ima veoma važnu
ulogu u cilju spriječavanja nastanka lavina. U tom smislu gazdovanje šumama na
spomenutim kritičnim područjima treba isključiti ili prilagoditi/izraditi
poseban plan gazdovanja sa minimalnim intenzitetom sječa koji bi u biti trebale
imati sanitarni karakter, uz podizanje i održavanje zaštitnih pojaseva i
konstantni monitoring. Navedeno se
najbolje postiže održavanjem prebornih šuma i prebornim sistemom gospodarenjem nastalog
u Švicarskoj, u zemlji koja je u velikoj mjeri ugrožena od lavina i gdje se
korišteni sistem pokazao uspješnim.
Tekst objavljen u časopisu Hrvatske šume:
Čehić, M. (2017): „Djelovanje snježnih lavina na šume i šumske
ekosisteme – studij slučaja lavina Smčevice“, Hrvatske šume - Časopis za
popularizaciju šumarstva, Zagreb, br. 252, str. 32-33 (ISSN 1330-6480) (link: http://casopis.hrsume.hr/pdf/252.pdf#page=32)
Muamer ČEHIĆ, MSc. šum.
[1] Lavina Smrčevice: Odjel 101, odsjek c, GJ Ogara-Gunjača, ŠGP Gornjevrbasko, Šumarija Gornji
Vakuf-Uskoplje, ŠGD ŠBS/ŠSB DOO, Županija Središnja Bosna, FBiH, BiH.
[2] Na
osnovu podataka preuzetih iz Meteorološkog godišnjaka za 2012. g. koji
publikuje Federalni hidrometeorološki zavod BiH, da se zaključiti da su
temperature u februaru prilično oscilirale uz ogromne količine snijega (maksimalna
količina snijega je pala 4. 2. a minimalna temperatura od -23,3 °C je
zabilježena 9. 2. a maksimalna od 14.4 °C već 24. februara).
