Pod pojmom truželi obuhvaćene su u širem smislu sve promjene koje nastaju u drvetu od mnogobrojnih gljiva. Trulež je pojava koja se ogleda izrazitom promjenom boje, a zatim smanjenjem težne, čvrstoće i tvrdoće drveta. Uži pojam truleži odnosi se samo na duboke fizičke i hemijske promjene u ćelijskoj membrani, pri čemu drvna supstanca bitno gubi normalne osobine.[1] Trulež drveta se smatra posljednom fazom propadanja drveta nastala kao posljedica razornog djelovanja gljiva.[2] Obzirom na posljedice koje nastaju u drvnim tkivima trulež se uglavnom razlikuje:
- po smještaju u stablu, odnosno deblu;
- po boji;
- po konzistenciji ili postojanosti.
Do pojave truleži, odnosno djelovanja gljiva često dolazi nakon poremećaja normalnih životnih procesa, patoloških promjena ili napada insekata.
Centralna trulež javora klena na radijalnom presjeku; photo: Čehić, M. |
Centralna trulež zahvata centralni dio debla. Zaraza je prodrla preko korijena ili kroz ostatke grana. Zahvata veći ili manji centralni dio, i širi se radijalno prema korijenu ili vrhu stabla.
Ako se pitate šta je uzrokovalo tružel ovog drveta, odgovor je vidljiv na prvoj (sredina) a na drugoj (donji dio, sredina) slici.
Širenje truleži od mjesta prekidanja drvnih traka |
Za neke civilizacije stabla (šuma) predstavljaju simbol pamćenja i znanja. Za druge su simbol životne snage, neuništivosti, ali i nečega čemu treba pristupati sa strahopoštovanjem. I definitivno je tako, stablo ili bolje reći cjepanica sa slike je najbolji čuvar, najsigurnija arhiva dokaza odnosno najpovjerljiviji svjedok.
Ako se pitate kako drvo ili trulež drveta može biti svjedok, odgovor je može.
Ovu trulež nisu uzrokovali insekti a ni patološke promjene. Klicu truleži ovog stabla javora klena „posijalo“ je zrno metka kalibra 7,62x39 mm ispaljeno iz najpoznatije svjetske puške, AK-47 znane i kao Kalaš (Kalašnjikov).
Klicu djelovanja gljiva (proces nastanka truleži) uzrokovao je metak. Pažljivo gledajući sliku može vidjeti ulazni otvor; photo: Čehić, M. |
Ova stablo klena lagano je vehnulo iznutra. Čuvalo je dokaze i sjećanja. Otkrilo je kote sa kojih je pucano. Pokazalo je položaje neprijateljskih strana. Možda je spasilo i poneki nevini život, baš zaustavivši ovaj metak. Možda je i zaštitilo ubicu skrivenog u šumi gdje raslo, pored puta na uzvišenju. Čuvalo je i živjelo sa olovom. U sebi. Ovo stablo klena, podsjetilo je na ratne devedesete. Preživjelo je metak(e), preživjelo je rat. Palo je u miru, ovo stablo klena.
photo: Čehić, M. |
[1] Krstić, M. „Zaštita drveta, II deo prouzrokovači truleži i obojenosti drveta“, Beograd, 1962.
[2] Gurda, S. „Tehnologija drveta“, Šumarski fakultet Sarajevo, 1999. str. 279.
Nema komentara:
Objavi komentar