Stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine i njegovo određivanje

Za ovaj pojam smo do nedavno upotrebljavali termin "sklop". Kako on ne odgovara treba ga napustiti, i to tim prije što nam izraz "sklop" treba za sasvim drugi pojam. Stepen prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala sastojine definišemo odnosom prekrivenog dijela površine sastojine krošnjama stabala sastojine i ukupne površine sastojine tj. f;

f1/f; gdje je;

f₁, - prekrivena površina satojine krošnjama stabala sastojlne, a

f - površina sastojine.

S obzirom na to da se ne inventarišu sva stabla preborne sastojine, nego samo iznad određene debljine, (iznad taksacionog praga), to se stepen prekrivenosti odnosi na taj dio preborne sastojine (Bozalo i Lojo, 2014). Taksacioni prag za ovaj element je prečnik od 5 cm na prsnoj visini (1,30 m od zemlje)  u visokim šumama, a u izdanačkim 0 cm.  Zastupljenost podmlatka se posebno izražava.

Stepen prekrivenosti zemljišta iskazuje se u desetinama (npr. 0,4; 0.5; ....0.9; 1,0). Kada se radi o prebornim sastojinama on mora biti znatno ispod 1,0 jer se radi o sastojinama koje se prirodno podmlađuju (Bozalo i Lojo, 2014).

Stepen zastrtorsti zemljišta krošnjama stabala je:

1. normalan (1,0 – 0,8),
2. prosvijetljen (0,8 – 0,6),
3. otvoren (0,6 – 0,4),
4. progaljen (0,4 – 0,2),
5. pojedinačna stabla (0,2 i manje).

Intenzitet zastrtosti zemljišta krošnjama stabala može biti različit i zavisi od (Pintarić, 1991): 

• Osobina staništa, 
• Vrste drveta,
• Starosti sastojine i 
• Šumsko uzgojnih zahvata.

U skorijim istraživanja koja su vršena (Kvesić, 2011; Jaganjac, 2015; Mušija, 2015; Vileš, 2016; Brkić, 2016; i Prljača, 2016) stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala je utvrđivan pomoću fotoaparata (Canon fisheye objektiv, 15,0 mm), te pomoću programa „PaintNET“.

Postupak utvrđivanja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine

Glavni razlog utvrđivanja ovog parametra je ispitivanje uticaja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine na podmlađivanje pojedinih vrsta drveća. Kako je poznato vrste drveća se razlikuju u pogledu njihove potrebe za svjetlom, te je stoga ovo itekako važan podatak koji doprinosi pojašnjenju procesa podmlađivanja u našim šumama.

Slika 1. Fotografisanje stepena zastrtosti zemljišta sastojine
krošnjama stabala sastojine. Na slici je dipl. ing. šumarstva
Edin Selimović, jedan od začetnika ovog metoda
utvrđivanja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama
stabala sastojine i jedan od prvih koji je ovaj metod sproveo
u praksu na našim prostorima; photo: Prljača, D.

Najprije je na terenu bilo potrebno fotografisati krošnje stabala. Kao primjer uzećemo površinu od 1 ha. Ta površina je najprije izdjeljena na 100 manjih ploha dimenzija 10 x 10 m, odnosno površine 100 m2. Nakon toga je pristupljeno fotografisanju stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine i obradi fotografija.

Fotoaparat je montiran na posebno izrađen stalak. Na tom stalku je pored fotoaparata pričvršena i busola, kako bi fotoaparat bio usmjeren u pravcu sjevera, kao i dvije libele pomoću kojih se vrši horizontranje fotoaparata, što je jako važno kako bi se izbjegla greška fotografisanja pod različitim vertikalnim uglovima. Primjer fotografisanja je prikazan na slici 1.

Nakon što je izvršeno fotografisanje, pristupilo se softverskoj obradi fotografija. Fotografije su najprije trebale biti isječene (opcija „Crop“) u pogramu „PaintNET“ tako da njihove stranice budu istih dimenzija. Na prosječnoj visini od 25 m ovako isječena fotografija pokriva površinu od 400 m2, što odgovara slici dimenzija 20 x 20 metara. Ako se takva slika projicira na horizontalnu plohu ona će pokriti kvadrat dimenzija 20 x 20 metara, što u slučaju postavljenih plohica znaci četiri polja. Iz toga proizilazi da je za obradu podataka u svrhu određivanja stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala potrebno ukupno 25 fotografija sa jedne čitave stalne ogledne plohe površine jednog hektara. U tom slučaju su potrebne fotografije sa tačaka iskazanih sljedećim redosljedom brojeva: 1,3,5,7,9; 19,21,23,25,27; 37,39,41,43,45; 55,57,59,61,63; 73,75,77,79 i 81 (Slika 2). Ukoliko se takve fotografije poredaju jedna pored druge po identičnom redoslijedu kao na šematskom prikazu u odgovarajućem softverskom paketu kao sto je PaintNET ili Potoshop dobit će se jedna fotografija koja predstavlja jedan cijeli hektar, u tom slučaju bi se fotografije trebale posložiti prilično realno u smislu otvorenja na kojima se vidi nebo, gdje bi ti se formirali odgovarajući oblici otvora koji odgovaraju onim stvarnim na terenu.

Slika 2. Šematski prikaz plohe dimenzija 100 x 100 m na kojoj su označena mjesta fotografisanja stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine

Kada su fotografije editovane na odgovarajuće dimenzije, neophodno je odrediti koliku površinu na datoj fotografiji zauzimaju krošnje. To se određivalo tako što se pomoću opcije „Magic Wand“ selektuje površina „neba“ i jednostavno oduzme od površine koju zauzimaju i nebo i krošnje, odnosno od površine cijele fotografije i izraze u procentima, odnosno u decimalnoj vrijednosti. Detalj obrade slika u softveru „PaintNET“ dat je na slikama 2 i 3.

Slika 2. Originalna fotografija; photo: Selimović, E.

Slika 3. Obrađena fotografija u „PaintNET“ – u

Kada su dobijene decimalne vrijednosti obrađenih fotografija, pristupa se izračunavanju aritmetičke sredine za svih 100 plohica, odnosno za površinu od 1 ha, te se na taj način dobija vrijednost zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine istraživane plohe.

(Damir Prljača, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Literatura:

1. Bozalo, G., Lojo., A. (2014): Uređivanje šuma – skripta predavanja, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 31.
2. Brkić, S. (2016): Podmlađivanje jele unutar šuma bukve i jele sa smrčom na oglednoj plohi „Gornja Drinjača“ na Konjuhu, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-71.
3. Jaganjac, A. (2015): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Igmanu i Bjelašnici, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-71.
4. Kvesić, S., (2011): Strukturne karakteristike i diverzitet vaskularne flore unutar šuma bukve, jele sa smrčom na krečnjačkim supstratima na Igamnu i Bjelašnici, Univerzitet u Sarajevu, Šumarsku fakultet, str. 1-68.
5. Mušija, S. (2015): Podmlađivanje smrče unutar šuma bukve i jele sa smrčom na oglednoj plohi Javornik na Igmanu, Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, 1-71.
6. Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246.
7. Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-83.
8. Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.