Multifunckionalno šumarstvo kao strateški koncept u cilju zadovoljavanja rastućih društvenih zahtjeva u modernim društvima

Rasprostranjenje šuma i stepen njihove transformacije pod uticajem čovjeka su rezultat djelovanja prirodnih faktora i kulturnog [civilizacijskog] razvoja. Granice između šuma i otvorenih prostora, te razlika između šume kojom se gazduje i one koje ne pokazuje tragove ljudske intervencije, određuje se prema društvenim potrebama, ekonomskim vrijednostima [potencijalu šume], gospodarskim prilikama i političkim propisima. To naglašava važnost šuma kao sastavnog dijela okoline, obnovljivog izvora energije te prostora za rekreaciju.

Ljudsko društvo je u svim dosadašnjim fazama razvoja bilo tijesno povezano sa šumom, upravo zato što je čovjek od i iz šume uvijek imao velike koristi. Temelj koncepta multifunkcionalnog [višenamjenskog] šumarstva leži u održivom korištenju višenamjenskih funkcija šuma. Glavno načelo održivog gazdovanja šumama zasniva na definiciji donešenoj na konferenciji UNCED [1992]: "šumskim resursima i šumskim zemljištem treba održivo upravljati kako bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe ljudi kako sadašnjih tako i budućih generacija". [1]

Šumu, kao dio prirode i nesumnjivo najkompleksniji ekosistem na zemlji, karakterišu veoma brojne osobine [odlike], koje imaju trajan značaj za ljudsko društvo. Sve osobine šuma imaju veliki direktni i indirektni značaj u podmirenju društvenih potreba, postajući tako funkcije ovog specifičnog prirodnog dobra. Sve funkcije šuma ugrubo se razvrstavaju u dvije grupe: privredne i opštekorisne funkcije. [2]

Izvor: Nijnik, M., Mater, A., Hill, G.:"Institutional Analysis of Changes in British Forestry: Evidence for Post-Productivism?", The Multifunctional Role of Forests – Policies, Methods and Case Studies, EFI Proceedings No. 55, 2008

Raznovrsni pejzaži i sukcesivni oblici koristi šuma posmatrani tokom različitih historijskih perioda ukazuju na raznolikost i intenzitet višestrukih potreba. Posljedice nekih promjena nastalih u prošlosti uslijed ljudske intervencije za obim i sastav šuma brzo postaju brzo vidljive, dok druge, dolaze indirektno, i njihovi efekti budu vidljivi mnogo kasnije. U područjima intenzivne poljoprivrede, kao i oko velikih gradova i prigradskih prostora, šume zauzimaju samo mali dio nekadašnjih površina. S druge strane, u planinskim područjima i na selima šuma je ostala ili ponovo postala primarni element, te predstavlja važan ekonomski i društveni potencijal te bitan elemenat razlonikosti krajolika. [3]

Šume su važene za čuvanje izvora pitke vod - Trnovača (Gornji Vakuf-Uskoplje); video: Čehić, M.

Prijelaz dobijanja energije sa drveta na mineralni ugljen u XIX. i fosilna goriva u XX stoljeću je imao značajne promjene. Oslobađanje pritiska na drvo kao izvora energije, radikalno mijenja put pod kojim su se šume koristile za industrijski i ekonomski razvoj jedne države. To je bio presudan element u pretvaranju šumarstva u moderni sektor privrede, funkcionisanje u skladu s načelom održivog upravljanja obnovljivih izvora. 

Privatni i javni zahtjevi prema šumama u modernim društvima

Šta šume u ovom trenutku znače za ljude, šumoposjednike, te specifične grupe korisnika postala je zanimljiva i aktualna tema istraživanja brojnih stručnjaka. Rezultati potvrđuju, prije svega, da šuma ostaju izvor energije [ogrijev] i obnovljivi sirovinski resurs [šumski drvni sortimenti], te temelj modernog šumarstva i drvne industrije. Njegova upotreba je uslovljenja njegovim definisanjem na nacionalnom i međunarodnom nivou. Međutim, budući da je šuma obnovljivi resurs te glavno skladište CO2, danas je gazdovanje šumama također bitna politička opcija u kontekstu zaštite okoliša i rješavanja problema klimatskih promjena.

Šume dobijaju novo i globalno značenje u modernom društvu, koja nadilazi njihovu ulogu kao produktivnog i sirovinskog resursa. Za sve veći broj ljudi, šume predstavljaju prostor dostupan javnosti za rekreaciju koji se razlikuje od ostalih izmjenjenih područja. Identifikovane su kao prirodni okoliš, odnosno prostor bez ili sa malo ljudskog uticaja. Ovaj novi razvoj iskazuje potrebe i postavke savremenog društva i želju sve većeg dijela urbanog stanovništva za rekreaciju u prirodi. To odražava pojedinačne vrijednosti mnogih ljudi kojima šuma predstavlja mjesto za meditaciju, razmišljanje, i slobodu. Želja za očuvanje šuma, simbol prirode, izražena je u zahtjevima za ograničavanje sječe šuma i zaštite nedirnutih šuma.

Višenamjenske funkcije šuma izražene krot fotografije; photo: Muamer Čehić

Naravno, značaj šuma za ljude se razlikuje zavisno od njihovih individualnih želja ili njihovog socijalnog odnosno ekonomskog statusa. Mnogi ističu da je šuma mjesto gdje se hoda, vježbaju razni sportovi, proučava priroda, diše punim plućima; opušta a to je i mjesto gdje se ljudi osjećaju sretnim i te se odmaraju od svakodnevnog stresa. Iako posjetitelji u šumu dolaze iz mnogo razloga, značaj emocionalnih, duhovnih i mističnih vrijednosti raste. U istoj mjeri, smatra se da je šuma mjesto za odmor i rekreaciju, te važan element krajolika. Ispitanici kažu da važnost šume kao prirodnog okruženja i slobodnog mjesta treba da određuje prioritete upravljanja i šumarskih aktivnosti.

BH šume kriju mnoge ljepote - Voljevačko jezero (Gornji Vakuf-Uskoplje); video: Čehić, M.

Očekivanja i zahtjevi ljudi sa jedne strane i Uprave šumarstva (preduzeća šumarstva) su često kontradiktorni. Za gradsko stanovništvo predstavlja, prije svega, omiljeno područje za odmor i opuštanje. Stanovnštvo planinskih područja šumu vidi kao zaštitu od prirodnih nepogoda i kao turističku atrakciju. Vlasnici šuma, poljoprivrednici i industrija vide je prije svega kao izvor prihoda od sječe stabala. Za jedan dio stanovništva šume predstavljaju nešto što se mora očuvati. Drugi dio razmatra ekonomske aspekte sječe šuma jer osigurava zaposlenost i negdje predstavljaja glavni izvor prihoda. Sve veći i važniji zahtjevi za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti na globalnom nivou, ne dovode u pitanje načelo održivosti [kroz sječu stabala], ali određene šumarske prakse procijenjene su kao nekompatibilne s održivim razvojem. S ove tačke gledišta, šumarska privreda uvažavanjem drugih i različitih mišljenja, imati će koristi i odobravanja te prihvaćanje javnosti. 

Održivost ne izražava namjeru za korištenje sredstava; već to predstavlja ono što ljudi, društvene i političke zajednice moraju prepoznati kao vrijedno čuvanja i odgovornog upravljanja. U tom kontekstu valja prosuditi važnost višenamjenskog gospodarenja šuma kao strategije upotrebe zemljišta i ispunjavanja različitih društvenih interesa, prihvatljivih od drugih društvenih grupa. Racionalna i ekonomski izvediva proizvodnja sortimenata ostaje preduslov za jako rašireni sektor drvne industrije. Širenje sektora šumarstva i drvoprerađivačke proizvodnje je bitan izbor u kontekstu zaštite okoliša, klimatskih promjena i održavanje baze obnovljivih resursa (Thoroe i ostali 2004.). [4]

Značenje održivog gospodarenje šumama kroz koncept multifunkcionalnog šumarstva širi se od svog primarnog fokusa proizvodnje trupaca do uključivanja širokog spektra različitih kombinacija namjene šume kroz ispunjavanje gospodarskih potreba i mogućnosti, kao i rješavanja dinamičkih promjena društvenih i kulturnih vrijednosti (Schmithüsen, Seeland 2006).[5] U modernom poslovanju definicija orijentisanog-upravljanja, kako ga je formulisao Speidel (1984)[6] glasi, održivo šumarstvo znači sposobnost vlasnika šuma i šumskih preduzeća da se uz proizvodnju trupaca, brinu za infrastrukturne usluge, te za pružanje usluga zaštite okoliša za korist sadašnjih i budućih generacija. To znači održavanje i stvaranje preduzetničke uslova potrebnih za trajno i neprekidno optimalno ispunjenje ekonomskih i ekstraekonomskih potreba i ciljeva. 

BH šume kriju mnoge ljepote - Sikirski slap (Gornji Vakuf); video: Čehić, M.

Saradnja i koordinacija između ključnih aktera i institucija javne politike, kao i racionalne osnove za korištenje oskudnih javnih sredstava za poticanje multifunkcionalni razvoj šuma resursa, su bitni. Demokratski proces donošenja odluka i jednako razmatranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva određuje moderni institucionalni okvir za zaštitu šuma i razvoj šumarstva. Nivo integracije između ekoloških, socijalnih i kulturnih zahtjeva i učinkovitih ekonomskih produkcijskih procesa je mjerilo za moderno šumarstvo. 

Umjesto zaključka

Četiri osnovna cilja višenamjenskog šumarstva:[7]

1. Savremeni način uključivanja civilnog društva u gospodarenje šumama na regionalnom [lokalnom] nivou, a istovremeno slijeđenje politike održivog i „close-to-nature“ [u skladu s prirodom] gospodarenje šumama.

2. Osigurava veću transparentnost i odgovornost - promjene načina rada državne šumarske uprave [preduzeća šumarstva] i privatnih šumoposjednika. Omogućuje civilnom društvu da ocjenjuje i mijenja praksu Uprave šumarstva na različitim nivoima. Višefunkcionalno šumarstvo garantuje transparentnost i demokoratiju u procesu donošenja odluka vezanih za šumarski sektor. 

3. Nudi više mogućnosti za rješavanje problema u šumarstvu, jer se ideja predstavlja svim zainteresovanim institucijama, ministarstvima, privatnom poslovnom sektoru, općini, nevladinim organizacijama itd. Pruža mogućnosti za uspostavu novog radnog okruženja u šumarstvu 

4. Način proširenja socijalnih funkcija šuma uz uvažavanje proizvodnih funkcija šuma.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

*Napomena: Osnova za ovaj tekst crpljena je iz rada: Schmithusen, F.:"Multifunctional forestry practices as a land use strategy to meet increasing private and public demands in modern societies", Journal of forest science, 53, 2007 (6): 290–298 i u dobrom dijelu predstavlja prijevod istog. Ostale korištene reference posebno su istaknute. 

[1] Nijnik, M., Mater, A., Hill, G.:"Institutional Analysis of Changes in British Forestry: Evidence for Post-Productivism?", The Multifunctional Role of Forests – Policies, Methods and Case Studies, EFI Proceedings No. 55, 2008

[2] Bozalo G,, Lojo A.:"Uređivanje šuma I dio - skripta predavanja", 2014 godina, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, str. 6. 

[3] Schmithusen, F.:"Multifunctional forestry practices as a land use strategy to meet increasing private and public demands in modern societies", Journal of forest science, 53, 2007 (6): 290–298
[4] THOROE C., PECK T., GUARIN CORREDOR H., SCHMITHÜSEN F., 2004. Te Policy Context of the European Forest Sector. Geneva Timber and Forest Discussion Papers, ECE/ TIM/DP/34. New York, Geneva, United Nations: 109.
[5] SCHMITHÜSEN F., SEELAND K., 2006. European Landscapes and Forest as Representation of Culture. In: Cultural Heritage and Sustainable Forest Management – Te Role of Traditional Knowledge. Ministerial Conference on the Protection of Forests in Europe, Liaison Unit, Warsaw, 1: 217–224
[6] SPEIDEL G., 1984. Forstliche Betriebswirtschaftslehre.2nd ed. Hamburg and Berlin, Paul Parey 
[7] Kostov, G., Stiptzov, V.: Multifunctional Forest Management – Public Assessment on Sustainability of Forestry in Bulgaria EFI 2006 Annual Conference and the Scientific Seminar “The Role of Forestry in Integrated Environmental Assessments” Kerkrade, The Netherlands Sept 13 - 16, 2006
[8] Herrmann, K., Seeland, K., Zimmermann, W.: Multifunctional Forestry as a Means to Rural Development (MULTIFOR RD), MultiforRD – Country Report Switzerland, 2002.