Potkornjaci - grobari bosanskohercegovačkih šuma !?

Odumiranju šuma širom svijeta doprinosi i štetno djelovanje potkornjaka, koje naučnici povezuju sa klimatskim promjenama.[1] Velika uloga temperature u povećanju populacija potkornjaka, i  smanjenje količine padavina koje može uzrokovati stres kod stabala, ukazuje na to da će klimatske promjene koje upravo uzrokuju povećanje temperature i smanjenje padavina značajno utjecati na populacije potkornjaka u budućnosti. Da bi se potkornjaci uspješno širili, došlo je do adaptacije pojedinih vrsta potkornjaka lokalnim uslovima. Vrste koje žive i razmnožavaju se u toplijim predjelima, evoluirale su vlastite fiziološke mehanizme koji im omogućavaju da imaju više generacija u toku jedne godine. Nasuprot tome, vrste koje nalazimo u hladnijim predjelima, evoluirale su na način da prežive tokom hladnih zima, i da se pojave kao imaga i napadaju stabla tokom toplih ljetnih mjeseci.[2]

Rast globalne temperature u posljednih 120 godina

Šta su potkornjaci ?

Potkornjaci predstavljaju štetočine koje najčešće napadaju četinare, ali neke od njh nalazimo i na lišćarima. Jako su važan faktor destabilizacije šumskih ekosistema, naročito četinarskih šuma.[3] Razmnožavaju se u unutrašnjem dijelu kore (živom i mrtvom floemu i tkivu kambija) stabala.[4] Prvenstveno su sekundarni štetnici i napadaju stabla koja su fiziološki oslabljena usljed mnogobrojnih razloga (bolesti, suše, mrazevi, požari i dr.), ili na odumirućim stablima. Javljaju se i kao primarni štetnici uzrokojući sušenje, i najzad odumiranje potpuno zdravih stabala. 

Neki od njih (S. scolytus i S. multistriatus) imaju važnu ulogu kao vektori opasnih bolesti biljaka kao što je holandska bolest brijesta, koja je značajno utjecala na smanjenje populacije brijesta širom svijeta. 

Utjecaj potkornjaka na šumske ekosisteme

Utjecaj potkornjaka na šumske ekosisteme je višestruk i značajan, i mora se posmatrati sa više aspekata, pri čemu se niti jedan od njih ne smije zanemariti. Utjecaj potkornjaka je svakako najznačajniji sa ekološkog aspekta. Njihov negativan utjecaj na šumske ekosisteme ogleda se u povećanom mortalitetu stabala i smanjenju površina pod šumom. Smanjenjem površina pod šumom, dolazi i do umanjenja opštekorisnih funkcija šuma  (slabljenja pozitivnih utjecaja šuma na klimu, vodu, vazduh i zemljište).[5] 

Sušenje smrčevih stabala usljed jakog napada potkornjaka (Raduša)

Negativan utjecaj potkornjaka sa ekološkog aspekta, povlači za sobom i posljedice socio-ekonomskog karaktera. S obzirom da šumarstvo i drvna industrija značajno učestvuju u ukupnom BDP-u (oko 10%), i zapošljavaju oko 17.000 radnika samo u Federaciji BiH [6] može se reći kako je kao grana privrede od ključnog značaja za razvoj Bosne i Hercegovine. Stoga smanjenje prihoda usljed sječe stabala koja nisu dostigla zrelost za sječu, i povećanih troškova rada na sječinama koja su razuđena po šumskom području; povećanje troškova na gajenju šuma, dodatni troškovi ponovnog podizanja šuma - zahtjevi za znatno većim ulaganjima sredstava i rada, dodatni troškovi doznake suhih stabala, izrade Programa sanacije sušenja šuma i realizacije istoga; povećanje troškova na zaštiti šuma, i povećanje troškova proizvodnje, odnosno sječe i privlačenja suhih stabala i gubici usljed znatnog smanjenja kvaliteta drvnih sortimenata i otežanog plasmana/prodaje takvih drvnih sortimenata, predstavljaju udar na poslovanje preduzeća šumarstva. S tim u vezi, pogođena je i drvna industrija koja usljed nemogućnosti dobivanja sirovine željenog kvaliteta smanjuje nivo proizvodnje, što dovodi u pitanje veliki broj radnih mjesta.

Oslabljena stabla vjetar lahko prelomi

Štetno djelovanje potkornjaka ogleda se i u degradaciji različitih aktivnosti (uključujući i rekreaciju), te smanjenju estetike prostora i ljepote pejzaža. Ukupna veličina šteta nastalih kao posljedica negativnog dejstva potkornjaka varira u zavisnosti od namjene korištenja zemljišta i ljudskih očekivanja o tome šta ta područja trebaju pružiti. Određeni nivo oštećenja može značajno smanjiti ljudsko uživanje u ljepotama nekih područja. Ovaj ukupni negativni učinak na ljudsku upotrebu i uživanje, ovisi o karakteristikama područja, broju korisnika i očekivanjima korisnika. Negativan utjecaj potkornjaka na namjenski razvijenim mjestima za rekreaciju (kampovima, ljetnikovcima, vidikovcima i drugim mjestima velike ljudske upotrebe) će vjerovatno biti veći, nego na mjestima za rekreaciju koja su raširena na većim područjima. U skijaškim područjima, smanjenje stepena sklopa utječe na zadržavanje snijega i odsustvo zasjene. [7]

Brianhead Skijalište, prije i poslije napadanja potkornjaka, Dixie National Forest, Utah

(Aldin Vranović, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

[1] http://e360.yale.edu/feature/whats_killing_the_great_forests_of_the_american_west/2252/

[2] https://www.fs.usda.gov/ccrc/topics/bark-beetles-and-climate-change-united-states

[3] https://www.fs.fed.us/research/invasive-species/insects/bark-beetle/

[4] Franceschi, Vincent R.; Krokene, Paal; Christiansen, Erik; Krekling, Trygve (2005-08-01). "Anatomical and chemical defenses of conifer bark against bark beetles and other pests". New Phytologist. 167 (2): 353–376. doi:10.1111/j.1469-8137.2005.01436.x. ISSN 1469-8137.

[5] http://drvotehnika.info/clanci/sumarski-strucnjaci-utvrdili-uzrocnike-susenja-suma-i-predlozili-mere-sanacije

[6] http://www.faktor.ba/vijest/nepostojanje-sluzbenih-dokumenata-bih-bez-strateske-privredne-grane-166326

[7] Assessment and Response to Bark Beetle Outbreaks in the Rocky Mountain Area Report to Congress from Forest Health Protection Washington Office Forest Service U.S. Department of Agriculture