Upotreba feromonskih klopki u suzbijanju štetnih insekata smrče - potkornjaka

Svi članovi šumskog ekosistema, s posebnim naglaskom na insekte, pri normalnoj (optimalnoj) brojnosit populacije imaju pozitivan uticaj na ekosistem i gotovo ne pričinjavaju nikakve štete. Međutim, ukoliko je brojnost određene vrste insekata povećana usljed poremećaja biotičke ravnoteže i lanca ishrane nastju katastrofalne posljedice. Smrčin pisar (Ips typographus L.) je vrsta koja se često nalazi u stanju povećane brojnosti.[1]

Šume i šumska zemljišta u BiH zauzimaju 2.709.796 ha (Matić i sar., 1971)[2], odnosno 51% ukupne površine. Po preliminarnim podacima II Državne inventurepovršina pod šumama se povećala na 60 %. Zaliha četinara iznosti 107 m³ , a lišćara 183 miliona m³.  Udio smrče u ukupnoj površini četinara iznosi 31.355 ha.

Slika 1. Kultura smrče; photo: Čehić, M.

Stabilnost šumskih ekosistema je pod uticajem velikog broja faktora abiotske i biotske prirode. Važan faktor biotske prirode su svakako potkornjaci, sa 44 registrovane vrste u BiH, od kojih se dvadesetak razvija na četinarima. Potkornjaci su sekundarni štetnici koji u povoljnim uvjetima (prenamnoženja) prelaze u primarne štetnike, o čemu ste više mogli čitati u članku objavljenom na našem blogu (Vranović, 2017)[3].

Mjere zaštite/borbe protiv potkornjaka dijele se na
Preventivne:
- način gospodarenja
- feromonske klopke
- lovna stabla
- pravovremeno i pravilno izvođenja radova sječe i izvoza

Represivne:
- pravovremene sanitarne sječe i izvoz zaraženih stabala

Feromonske klopke

Feromoni su primamljive tvari koje luče mirise specifične za određenu vrstu, te stoga omogućuju potpuno selektivno suzbijanje insekata. Seksualni hormoni - feromoni su prvi put sintezovani i primjenjeni u USA, a kasnije nakon dobijanje prvih rezultata su prenijeti u Evropu, najprije u Švicarsku a zatim u Francusku, a nakon toga feromonske klopke su našle praktičnu primjenu i u drugim evropskim zamljama. Kontrola populacije potkornjaka pomoću feromonskih klopki je jedna od biotheničkih mjera borbe u cilju suzbijanja istih. Uloga feromonskih klopki u prognozi suzbijanja ekonomski značajnih štetočina je ogromna. Očitavanjem feromonskih klopki, registruju se prvi uslovi i signalizira prisustvo štetnog organizma. Na ovaj način moguće je u toku cijle vegetacione sezone pratiti dinamiku kretanja štetnog organizma.

Cilj postavljanja

• na osnovu mirisnih komponenti feromona privući i zadržati odraslog imaga u klopci do prebrojavanja i uništavanja, 
• dugoročno ustanoviti dinamiku populacije najčešćih vrsta potkornjaka s obzirom na naše klimatske i druge prilike na razini ŠGP kako bi se mogla uspostaviti pravilna i pravovremena dijagnoza,razrada preventivnih, profilatičkih i terapijskih mjera suzbijanja, 
• prognoza daljnjeg razvoja štetnih vrsta i kontinuirani monitoring.

Pravovremeno postavljanje

• cilj je izvući što više potkornjaka prve generacije iz sastojine i spriječiti stvaranje druge ili treće generacije, u zavisnosti o vrsti,
• pravovremenim postavljanjem feromonskih klopki i praćenjem brojnosti može se spriječiti pojava gradacije i znatno reducirati brojnost (do 80%),
• prvo ubušivanje potkornjaka u proljeće može se očekivati kada je u sastojini temperatura bar 3 dana 14 – 15 ˚C,
• prva generacija/rojenje (zavisno o vrsti) ranih potkornjaka javlja se rano u proljeće već pri temperaturi 22 – 24˚C, u periodu od 13 – 16 h, (I rojenje obično krajem marta - do sredine aprila, II rojenje obično kraj juna do sredinje jula)
• gradacija potkornjaka na nekom području može potrajati 3-4 godine.

Tipovi klopki

„THEYSON“

•  naletni tip klopke, dobrih mehaničkih svojstava, čvrstoće, trajnosti i oblika koji postiže najuspješnije ulove potkornjaka,
• postavljanje: na način da se unutar sastojine ili na rubu postave na 20 m (± 2 m) od živućeg stabla sa naletnom (širom) plohom okrenutom u smjeru dominantnog vjetra zbog boljeg raspršivanja feromonskog mirisa i ulijetanja potkornjaka,
• kombinacija više klopki: tako da se klopke rasporede kao zvijezda ili „Y“, s tim da se u samo jednu klopku postave feromoni za određenu vrstu potkornjaka. Postavlja se tako da jedna klopka ima smjer sjevera, druga jugozapada, a treća jugoistoka. Kako bi se osigurali jednoliki uvjeti na utjecaj insolacije i eventualnog nejednolikog zagrijavanja i hlađenja feromona, što može utjecati na različit intenzitet hlapljenja, odnosno privlačenje potkornjaka,
• visina korita postavljene klopke iznosi 1,3 m od tla,
• feromoni se postavljaju u središnji dio klopke (4. ulaz/rebro) - više feromona unutar klopke se postavljaju rubno na istoj visini kako bi se olakšalo širenje različitih feromonskih mirisa,
• nedostatak kod klopki ovog tipa je ispadanje čepova kroz koje se ocjeđuje voda iz korita klopke u kojemu se nakupljaju potkornjaci, a samim time i ispadanje potkornjaka,
• preporučuje se postavljati na stalak u obliku obrnutog slova „L“ kako bi se olakšalo izvlačenja korita  

Slika 2. Ecotrap klopka;
photo: Čehić, M.

 „ECOTRAP“

• dobro otvorena u svim smjerovima, tako da je naletna površina dosta velika,
• korito klopkle se postavlja na 1 m od površine tla
• nedostatak joj se očituje u materijalu nešto slabije trajnosti i kvalitete koji je sklon prelamanju prilikom postavljanja i održavanja, - postavljanje klopke ovoga tipa nešto je jednostavnije jer potkornjaci mogu biti sa svih strana lako ulovljeni u samu klopku,
• po potrebi učvrstiti korito/čašicu da bi se spriječilo ispadanje, - feromoni se, kao i u prethodnog tipa, postavljaju u sredinu klopke,
• više feromona postavlja se tako da se jedan od feromona postavlja u gornju polovicu, a drugi u donju polovicu klopke (ostavljene rupice za pričvršćivanje) zbog boljeg raspršivanja mirisnog atraktanta,

Feromoni

Smrču napada veliki broj štetnih insekata.  U našim uslovima najopasniji su već navedeni smrčin pisar (Ips typographus L.) i šestozubi smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus L.). Feromoni su sintetizirani za ova dva štetnika. U upotrebi su ampule Pheroprax za smrčinog pisara i Chalcoprax za šestozubog smrčinog potkornjaka. Cijena na njemačkom tržištu kesice pakovanje od 0.01 kg za prvi feromon je 17.30 a za drugi 18.90 eura[4].

Slika 3. Feromon-mamac za smrčinog pisara; photo: Čehić, M.

Metodologija pravilnog postavljanja lovnih klopki

Ova metodolgija je po uputama Katedre za zaštitu šuma i urbanog zelenina sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu:

• Način postavljanja lovnih klopki je na udaljenosti od zdravih stabala (18-23 metra)
• Pravilno postavljanje feromonskih mamaca (treće rebro kod lovnih klopki Teyson na krajeve, dok kod Ecotrapa na sredinu visine klopke)
• Prostor oko klopki mora biti očišćen kao i korito
• Obilježiti klopke radi evidencije (Upisivanje GJ, odjela, redni broj klopke, datum kontrole i sl)
• Visina koritka klopke 90 cm.
• Međusobna udaljenost klopki (2-5 m) zbog spriječavanja miješnaja feromonskih mirisa

Kontrolu ulova prilagoditi vremenskim uslovima (Ako su temperature iznad 20^O C, sa malo ili bez padavina kontrole moraju biti češće svakih 7 dana, u protivnom svakih 14 dana).

Broj potkornjaka uhvaćenih u feromonske klopke znatno zavisi o okolišu i lokalnim uslovima kao što je temperatura, ekspozicija, osjetljivost stabla itd. (Lobinger, 1995.)[5]. Prema Lobingeru i Skatulla (1996)[6] u klopkama postavljenim na južnoj ekspoziciji ulovi su veći i do četiri puta u odnosu na sjeverne ekspozicije. To je potvrđeno i u istraživanjima provedenim u našim uslovima, iako su te razlike manje.

Čehić, M., MA šum.

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

---

[1] Mešić, H.,Dautbašić M., Mujezinović, O. (2012): Upotreba feromosnkih klopki u praćenju i suzvijanju smrčinog pisara (Ips typographus L.) na planini Grmeč, Naše šume br. 26-27.

[2] Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V.,Ćirić, M.i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni iHercegovini prema inventuri šuma na velikimpovršinama u 1964. - 1968. godini. Šumarskifakultet i insttut za šumarstvo u Sarajevu,Posebno izdanje broj 7., Sarajevo.

[3] Vranović, A. (2017): Potkornjaci - grobari bosanskohercegovačkih šuma !?, https://sumeisumarstvo.blogspot.ba/2017/01/potkornjaci-grobari-bosanskohercegovack.html

[4] https://www.grube.de/pheroprax-ampulle-fuer-buchdrucker-74-188/ i https://www.grube.de/chalcoprax-ampulle-fuer-kupferstecher-74-170/

[5] Lobinger, G., (1995): Einsatzmöglichkeiten vonBorkenkäferfallen. Allg. Forst. Z. Waldwirtsch.Umweltvorsorge 50, 198–201.

[6] Lobinger, G., Skatulla, U., (1996):Untersuchungen zum Einfluss von Sonnenlichtauf das Schwärmverhalten von Borkenkäfern.Anz. Schädl.kd. Pflanzenschutz Umweltschutz69, 183–185.

[7]   Priručnik za monitoring zdravstvenog stanja šuma i zaštite od potkornjaka (http://www.hbsume.ba/public/files/prirucnik_monitoring_zdravstvenog_stanja_suma.pdf)