Stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine i njegovo određivanje

Za ovaj pojam smo do nedavno upotrebljavali termin "sklop". Kako on ne odgovara treba ga napustiti, i to tim prije što nam izraz "sklop" treba za sasvim drugi pojam. Stepen prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala sastojine definišemo odnosom prekrivenog dijela površine sastojine krošnjama stabala sastojine i ukupne površine sastojine tj. f;

f1/f; gdje je;

f₁, - prekrivena površina satojine krošnjama stabala sastojlne, a

f - površina sastojine.

S obzirom na to da se ne inventarišu sva stabla preborne sastojine, nego samo iznad određene debljine, (iznad taksacionog praga), to se stepen prekrivenosti odnosi na taj dio preborne sastojine (Bozalo i Lojo, 2014). Taksacioni prag za ovaj element je prečnik od 5 cm na prsnoj visini (1,30 m od zemlje)  u visokim šumama, a u izdanačkim 0 cm.  Zastupljenost podmlatka se posebno izražava.

Stepen prekrivenosti zemljišta iskazuje se u desetinama (npr. 0,4; 0.5; ....0.9; 1,0). Kada se radi o prebornim sastojinama on mora biti znatno ispod 1,0 jer se radi o sastojinama koje se prirodno podmlađuju (Bozalo i Lojo, 2014).

Stepen zastrtorsti zemljišta krošnjama stabala je:

1. normalan (1,0 – 0,8),
2. prosvijetljen (0,8 – 0,6),
3. otvoren (0,6 – 0,4),
4. progaljen (0,4 – 0,2),
5. pojedinačna stabla (0,2 i manje).

Intenzitet zastrtosti zemljišta krošnjama stabala može biti različit i zavisi od (Pintarić, 1991): 

• Osobina staništa, 
• Vrste drveta,
• Starosti sastojine i 
• Šumsko uzgojnih zahvata.

U skorijim istraživanja koja su vršena (Kvesić, 2011; Jaganjac, 2015; Mušija, 2015; Vileš, 2016; Brkić, 2016; i Prljača, 2016) stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala je utvrđivan pomoću fotoaparata (Canon fisheye objektiv, 15,0 mm), te pomoću programa „PaintNET“.

Postupak utvrđivanja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine

Glavni razlog utvrđivanja ovog parametra je ispitivanje uticaja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine na podmlađivanje pojedinih vrsta drveća. Kako je poznato vrste drveća se razlikuju u pogledu njihove potrebe za svjetlom, te je stoga ovo itekako važan podatak koji doprinosi pojašnjenju procesa podmlađivanja u našim šumama.

Slika 1. Fotografisanje stepena zastrtosti zemljišta sastojine
krošnjama stabala sastojine. Na slici je dipl. ing. šumarstva
Edin Selimović, jedan od začetnika ovog metoda
utvrđivanja stepena zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama
stabala sastojine i jedan od prvih koji je ovaj metod sproveo
u praksu na našim prostorima; photo: Prljača, D.

Najprije je na terenu bilo potrebno fotografisati krošnje stabala. Kao primjer uzećemo površinu od 1 ha. Ta površina je najprije izdjeljena na 100 manjih ploha dimenzija 10 x 10 m, odnosno površine 100 m2. Nakon toga je pristupljeno fotografisanju stepen zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine i obradi fotografija.

Fotoaparat je montiran na posebno izrađen stalak. Na tom stalku je pored fotoaparata pričvršena i busola, kako bi fotoaparat bio usmjeren u pravcu sjevera, kao i dvije libele pomoću kojih se vrši horizontranje fotoaparata, što je jako važno kako bi se izbjegla greška fotografisanja pod različitim vertikalnim uglovima. Primjer fotografisanja je prikazan na slici 1.

Nakon što je izvršeno fotografisanje, pristupilo se softverskoj obradi fotografija. Fotografije su najprije trebale biti isječene (opcija „Crop“) u pogramu „PaintNET“ tako da njihove stranice budu istih dimenzija. Na prosječnoj visini od 25 m ovako isječena fotografija pokriva površinu od 400 m2, što odgovara slici dimenzija 20 x 20 metara. Ako se takva slika projicira na horizontalnu plohu ona će pokriti kvadrat dimenzija 20 x 20 metara, što u slučaju postavljenih plohica znaci četiri polja. Iz toga proizilazi da je za obradu podataka u svrhu određivanja stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala potrebno ukupno 25 fotografija sa jedne čitave stalne ogledne plohe površine jednog hektara. U tom slučaju su potrebne fotografije sa tačaka iskazanih sljedećim redosljedom brojeva: 1,3,5,7,9; 19,21,23,25,27; 37,39,41,43,45; 55,57,59,61,63; 73,75,77,79 i 81 (Slika 2). Ukoliko se takve fotografije poredaju jedna pored druge po identičnom redoslijedu kao na šematskom prikazu u odgovarajućem softverskom paketu kao sto je PaintNET ili Potoshop dobit će se jedna fotografija koja predstavlja jedan cijeli hektar, u tom slučaju bi se fotografije trebale posložiti prilično realno u smislu otvorenja na kojima se vidi nebo, gdje bi ti se formirali odgovarajući oblici otvora koji odgovaraju onim stvarnim na terenu.

Slika 2. Šematski prikaz plohe dimenzija 100 x 100 m na kojoj su označena mjesta fotografisanja stepena zastrtosti zemljišta krošnjama stabala sastojine

Kada su fotografije editovane na odgovarajuće dimenzije, neophodno je odrediti koliku površinu na datoj fotografiji zauzimaju krošnje. To se određivalo tako što se pomoću opcije „Magic Wand“ selektuje površina „neba“ i jednostavno oduzme od površine koju zauzimaju i nebo i krošnje, odnosno od površine cijele fotografije i izraze u procentima, odnosno u decimalnoj vrijednosti. Detalj obrade slika u softveru „PaintNET“ dat je na slikama 2 i 3.

Slika 2. Originalna fotografija; photo: Selimović, E.

Slika 3. Obrađena fotografija u „PaintNET“ – u

Kada su dobijene decimalne vrijednosti obrađenih fotografija, pristupa se izračunavanju aritmetičke sredine za svih 100 plohica, odnosno za površinu od 1 ha, te se na taj način dobija vrijednost zastrtosti zemljišta sastojine krošnjama stabala sastojine istraživane plohe.

(Damir Prljača, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Literatura:

1. Bozalo, G., Lojo., A. (2014): Uređivanje šuma – skripta predavanja, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 31.
2. Brkić, S. (2016): Podmlađivanje jele unutar šuma bukve i jele sa smrčom na oglednoj plohi „Gornja Drinjača“ na Konjuhu, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-71.
3. Jaganjac, A. (2015): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Igmanu i Bjelašnici, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-71.
4. Kvesić, S., (2011): Strukturne karakteristike i diverzitet vaskularne flore unutar šuma bukve, jele sa smrčom na krečnjačkim supstratima na Igamnu i Bjelašnici, Univerzitet u Sarajevu, Šumarsku fakultet, str. 1-68.
5. Mušija, S. (2015): Podmlađivanje smrče unutar šuma bukve i jele sa smrčom na oglednoj plohi Javornik na Igmanu, Univerzitet u Sarajevu, Šumarski fakultet, 1-71.
6. Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246.
7. Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, Šumarski fakultet, Sarajevo, str. 1-83.
8. Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.

Potkornjaci - grobari bosanskohercegovačkih šuma !?

Odumiranju šuma širom svijeta doprinosi i štetno djelovanje potkornjaka, koje naučnici povezuju sa klimatskim promjenama.[1] Velika uloga temperature u povećanju populacija potkornjaka, i  smanjenje količine padavina koje može uzrokovati stres kod stabala, ukazuje na to da će klimatske promjene koje upravo uzrokuju povećanje temperature i smanjenje padavina značajno utjecati na populacije potkornjaka u budućnosti. Da bi se potkornjaci uspješno širili, došlo je do adaptacije pojedinih vrsta potkornjaka lokalnim uslovima. Vrste koje žive i razmnožavaju se u toplijim predjelima, evoluirale su vlastite fiziološke mehanizme koji im omogućavaju da imaju više generacija u toku jedne godine. Nasuprot tome, vrste koje nalazimo u hladnijim predjelima, evoluirale su na način da prežive tokom hladnih zima, i da se pojave kao imaga i napadaju stabla tokom toplih ljetnih mjeseci.[2]

Rast globalne temperature u posljednih 120 godina

Šta su potkornjaci ?

Potkornjaci predstavljaju štetočine koje najčešće napadaju četinare, ali neke od njh nalazimo i na lišćarima. Jako su važan faktor destabilizacije šumskih ekosistema, naročito četinarskih šuma.[3] Razmnožavaju se u unutrašnjem dijelu kore (živom i mrtvom floemu i tkivu kambija) stabala.[4] Prvenstveno su sekundarni štetnici i napadaju stabla koja su fiziološki oslabljena usljed mnogobrojnih razloga (bolesti, suše, mrazevi, požari i dr.), ili na odumirućim stablima. Javljaju se i kao primarni štetnici uzrokojući sušenje, i najzad odumiranje potpuno zdravih stabala. 

Neki od njih (S. scolytus i S. multistriatus) imaju važnu ulogu kao vektori opasnih bolesti biljaka kao što je holandska bolest brijesta, koja je značajno utjecala na smanjenje populacije brijesta širom svijeta. 

Utjecaj potkornjaka na šumske ekosisteme

Utjecaj potkornjaka na šumske ekosisteme je višestruk i značajan, i mora se posmatrati sa više aspekata, pri čemu se niti jedan od njih ne smije zanemariti. Utjecaj potkornjaka je svakako najznačajniji sa ekološkog aspekta. Njihov negativan utjecaj na šumske ekosisteme ogleda se u povećanom mortalitetu stabala i smanjenju površina pod šumom. Smanjenjem površina pod šumom, dolazi i do umanjenja opštekorisnih funkcija šuma  (slabljenja pozitivnih utjecaja šuma na klimu, vodu, vazduh i zemljište).[5] 

Sušenje smrčevih stabala usljed jakog napada potkornjaka (Raduša)

Negativan utjecaj potkornjaka sa ekološkog aspekta, povlači za sobom i posljedice socio-ekonomskog karaktera. S obzirom da šumarstvo i drvna industrija značajno učestvuju u ukupnom BDP-u (oko 10%), i zapošljavaju oko 17.000 radnika samo u Federaciji BiH [6] može se reći kako je kao grana privrede od ključnog značaja za razvoj Bosne i Hercegovine. Stoga smanjenje prihoda usljed sječe stabala koja nisu dostigla zrelost za sječu, i povećanih troškova rada na sječinama koja su razuđena po šumskom području; povećanje troškova na gajenju šuma, dodatni troškovi ponovnog podizanja šuma - zahtjevi za znatno većim ulaganjima sredstava i rada, dodatni troškovi doznake suhih stabala, izrade Programa sanacije sušenja šuma i realizacije istoga; povećanje troškova na zaštiti šuma, i povećanje troškova proizvodnje, odnosno sječe i privlačenja suhih stabala i gubici usljed znatnog smanjenja kvaliteta drvnih sortimenata i otežanog plasmana/prodaje takvih drvnih sortimenata, predstavljaju udar na poslovanje preduzeća šumarstva. S tim u vezi, pogođena je i drvna industrija koja usljed nemogućnosti dobivanja sirovine željenog kvaliteta smanjuje nivo proizvodnje, što dovodi u pitanje veliki broj radnih mjesta.

Oslabljena stabla vjetar lahko prelomi

Štetno djelovanje potkornjaka ogleda se i u degradaciji različitih aktivnosti (uključujući i rekreaciju), te smanjenju estetike prostora i ljepote pejzaža. Ukupna veličina šteta nastalih kao posljedica negativnog dejstva potkornjaka varira u zavisnosti od namjene korištenja zemljišta i ljudskih očekivanja o tome šta ta područja trebaju pružiti. Određeni nivo oštećenja može značajno smanjiti ljudsko uživanje u ljepotama nekih područja. Ovaj ukupni negativni učinak na ljudsku upotrebu i uživanje, ovisi o karakteristikama područja, broju korisnika i očekivanjima korisnika. Negativan utjecaj potkornjaka na namjenski razvijenim mjestima za rekreaciju (kampovima, ljetnikovcima, vidikovcima i drugim mjestima velike ljudske upotrebe) će vjerovatno biti veći, nego na mjestima za rekreaciju koja su raširena na većim područjima. U skijaškim područjima, smanjenje stepena sklopa utječe na zadržavanje snijega i odsustvo zasjene. [7]

Brianhead Skijalište, prije i poslije napadanja potkornjaka, Dixie National Forest, Utah

(Aldin Vranović, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

[1] http://e360.yale.edu/feature/whats_killing_the_great_forests_of_the_american_west/2252/

[2] https://www.fs.usda.gov/ccrc/topics/bark-beetles-and-climate-change-united-states

[3] https://www.fs.fed.us/research/invasive-species/insects/bark-beetle/

[4] Franceschi, Vincent R.; Krokene, Paal; Christiansen, Erik; Krekling, Trygve (2005-08-01). "Anatomical and chemical defenses of conifer bark against bark beetles and other pests". New Phytologist. 167 (2): 353–376. doi:10.1111/j.1469-8137.2005.01436.x. ISSN 1469-8137.

[5] http://drvotehnika.info/clanci/sumarski-strucnjaci-utvrdili-uzrocnike-susenja-suma-i-predlozili-mere-sanacije

[6] http://www.faktor.ba/vijest/nepostojanje-sluzbenih-dokumenata-bih-bez-strateske-privredne-grane-166326

[7] Assessment and Response to Bark Beetle Outbreaks in the Rocky Mountain Area Report to Congress from Forest Health Protection Washington Office Forest Service U.S. Department of Agriculture

Multifunckionalno šumarstvo kao strateški koncept u cilju zadovoljavanja rastućih društvenih zahtjeva u modernim društvima

Rasprostranjenje šuma i stepen njihove transformacije pod uticajem čovjeka su rezultat djelovanja prirodnih faktora i kulturnog [civilizacijskog] razvoja. Granice između šuma i otvorenih prostora, te razlika između šume kojom se gazduje i one koje ne pokazuje tragove ljudske intervencije, određuje se prema društvenim potrebama, ekonomskim vrijednostima [potencijalu šume], gospodarskim prilikama i političkim propisima. To naglašava važnost šuma kao sastavnog dijela okoline, obnovljivog izvora energije te prostora za rekreaciju.

Ljudsko društvo je u svim dosadašnjim fazama razvoja bilo tijesno povezano sa šumom, upravo zato što je čovjek od i iz šume uvijek imao velike koristi. Temelj koncepta multifunkcionalnog [višenamjenskog] šumarstva leži u održivom korištenju višenamjenskih funkcija šuma. Glavno načelo održivog gazdovanja šumama zasniva na definiciji donešenoj na konferenciji UNCED [1992]: "šumskim resursima i šumskim zemljištem treba održivo upravljati kako bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe ljudi kako sadašnjih tako i budućih generacija". [1]

Šumu, kao dio prirode i nesumnjivo najkompleksniji ekosistem na zemlji, karakterišu veoma brojne osobine [odlike], koje imaju trajan značaj za ljudsko društvo. Sve osobine šuma imaju veliki direktni i indirektni značaj u podmirenju društvenih potreba, postajući tako funkcije ovog specifičnog prirodnog dobra. Sve funkcije šuma ugrubo se razvrstavaju u dvije grupe: privredne i opštekorisne funkcije. [2]

Izvor: Nijnik, M., Mater, A., Hill, G.:"Institutional Analysis of Changes in British Forestry: Evidence for Post-Productivism?", The Multifunctional Role of Forests – Policies, Methods and Case Studies, EFI Proceedings No. 55, 2008

Raznovrsni pejzaži i sukcesivni oblici koristi šuma posmatrani tokom različitih historijskih perioda ukazuju na raznolikost i intenzitet višestrukih potreba. Posljedice nekih promjena nastalih u prošlosti uslijed ljudske intervencije za obim i sastav šuma brzo postaju brzo vidljive, dok druge, dolaze indirektno, i njihovi efekti budu vidljivi mnogo kasnije. U područjima intenzivne poljoprivrede, kao i oko velikih gradova i prigradskih prostora, šume zauzimaju samo mali dio nekadašnjih površina. S druge strane, u planinskim područjima i na selima šuma je ostala ili ponovo postala primarni element, te predstavlja važan ekonomski i društveni potencijal te bitan elemenat razlonikosti krajolika. [3]

Šume su važene za čuvanje izvora pitke vod - Trnovača (Gornji Vakuf-Uskoplje); video: Čehić, M.

Prijelaz dobijanja energije sa drveta na mineralni ugljen u XIX. i fosilna goriva u XX stoljeću je imao značajne promjene. Oslobađanje pritiska na drvo kao izvora energije, radikalno mijenja put pod kojim su se šume koristile za industrijski i ekonomski razvoj jedne države. To je bio presudan element u pretvaranju šumarstva u moderni sektor privrede, funkcionisanje u skladu s načelom održivog upravljanja obnovljivih izvora. 

Privatni i javni zahtjevi prema šumama u modernim društvima

Šta šume u ovom trenutku znače za ljude, šumoposjednike, te specifične grupe korisnika postala je zanimljiva i aktualna tema istraživanja brojnih stručnjaka. Rezultati potvrđuju, prije svega, da šuma ostaju izvor energije [ogrijev] i obnovljivi sirovinski resurs [šumski drvni sortimenti], te temelj modernog šumarstva i drvne industrije. Njegova upotreba je uslovljenja njegovim definisanjem na nacionalnom i međunarodnom nivou. Međutim, budući da je šuma obnovljivi resurs te glavno skladište CO2, danas je gazdovanje šumama također bitna politička opcija u kontekstu zaštite okoliša i rješavanja problema klimatskih promjena.

Šume dobijaju novo i globalno značenje u modernom društvu, koja nadilazi njihovu ulogu kao produktivnog i sirovinskog resursa. Za sve veći broj ljudi, šume predstavljaju prostor dostupan javnosti za rekreaciju koji se razlikuje od ostalih izmjenjenih područja. Identifikovane su kao prirodni okoliš, odnosno prostor bez ili sa malo ljudskog uticaja. Ovaj novi razvoj iskazuje potrebe i postavke savremenog društva i želju sve većeg dijela urbanog stanovništva za rekreaciju u prirodi. To odražava pojedinačne vrijednosti mnogih ljudi kojima šuma predstavlja mjesto za meditaciju, razmišljanje, i slobodu. Želja za očuvanje šuma, simbol prirode, izražena je u zahtjevima za ograničavanje sječe šuma i zaštite nedirnutih šuma.

Višenamjenske funkcije šuma izražene krot fotografije; photo: Muamer Čehić

Naravno, značaj šuma za ljude se razlikuje zavisno od njihovih individualnih želja ili njihovog socijalnog odnosno ekonomskog statusa. Mnogi ističu da je šuma mjesto gdje se hoda, vježbaju razni sportovi, proučava priroda, diše punim plućima; opušta a to je i mjesto gdje se ljudi osjećaju sretnim i te se odmaraju od svakodnevnog stresa. Iako posjetitelji u šumu dolaze iz mnogo razloga, značaj emocionalnih, duhovnih i mističnih vrijednosti raste. U istoj mjeri, smatra se da je šuma mjesto za odmor i rekreaciju, te važan element krajolika. Ispitanici kažu da važnost šume kao prirodnog okruženja i slobodnog mjesta treba da određuje prioritete upravljanja i šumarskih aktivnosti.

BH šume kriju mnoge ljepote - Voljevačko jezero (Gornji Vakuf-Uskoplje); video: Čehić, M.

Očekivanja i zahtjevi ljudi sa jedne strane i Uprave šumarstva (preduzeća šumarstva) su često kontradiktorni. Za gradsko stanovništvo predstavlja, prije svega, omiljeno područje za odmor i opuštanje. Stanovnštvo planinskih područja šumu vidi kao zaštitu od prirodnih nepogoda i kao turističku atrakciju. Vlasnici šuma, poljoprivrednici i industrija vide je prije svega kao izvor prihoda od sječe stabala. Za jedan dio stanovništva šume predstavljaju nešto što se mora očuvati. Drugi dio razmatra ekonomske aspekte sječe šuma jer osigurava zaposlenost i negdje predstavljaja glavni izvor prihoda. Sve veći i važniji zahtjevi za zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti na globalnom nivou, ne dovode u pitanje načelo održivosti [kroz sječu stabala], ali određene šumarske prakse procijenjene su kao nekompatibilne s održivim razvojem. S ove tačke gledišta, šumarska privreda uvažavanjem drugih i različitih mišljenja, imati će koristi i odobravanja te prihvaćanje javnosti. 

Održivost ne izražava namjeru za korištenje sredstava; već to predstavlja ono što ljudi, društvene i političke zajednice moraju prepoznati kao vrijedno čuvanja i odgovornog upravljanja. U tom kontekstu valja prosuditi važnost višenamjenskog gospodarenja šuma kao strategije upotrebe zemljišta i ispunjavanja različitih društvenih interesa, prihvatljivih od drugih društvenih grupa. Racionalna i ekonomski izvediva proizvodnja sortimenata ostaje preduslov za jako rašireni sektor drvne industrije. Širenje sektora šumarstva i drvoprerađivačke proizvodnje je bitan izbor u kontekstu zaštite okoliša, klimatskih promjena i održavanje baze obnovljivih resursa (Thoroe i ostali 2004.). [4]

Značenje održivog gospodarenje šumama kroz koncept multifunkcionalnog šumarstva širi se od svog primarnog fokusa proizvodnje trupaca do uključivanja širokog spektra različitih kombinacija namjene šume kroz ispunjavanje gospodarskih potreba i mogućnosti, kao i rješavanja dinamičkih promjena društvenih i kulturnih vrijednosti (Schmithüsen, Seeland 2006).[5] U modernom poslovanju definicija orijentisanog-upravljanja, kako ga je formulisao Speidel (1984)[6] glasi, održivo šumarstvo znači sposobnost vlasnika šuma i šumskih preduzeća da se uz proizvodnju trupaca, brinu za infrastrukturne usluge, te za pružanje usluga zaštite okoliša za korist sadašnjih i budućih generacija. To znači održavanje i stvaranje preduzetničke uslova potrebnih za trajno i neprekidno optimalno ispunjenje ekonomskih i ekstraekonomskih potreba i ciljeva. 

BH šume kriju mnoge ljepote - Sikirski slap (Gornji Vakuf); video: Čehić, M.

Saradnja i koordinacija između ključnih aktera i institucija javne politike, kao i racionalne osnove za korištenje oskudnih javnih sredstava za poticanje multifunkcionalni razvoj šuma resursa, su bitni. Demokratski proces donošenja odluka i jednako razmatranje ekonomskih, socijalnih i ekoloških ciljeva određuje moderni institucionalni okvir za zaštitu šuma i razvoj šumarstva. Nivo integracije između ekoloških, socijalnih i kulturnih zahtjeva i učinkovitih ekonomskih produkcijskih procesa je mjerilo za moderno šumarstvo. 

Umjesto zaključka

Četiri osnovna cilja višenamjenskog šumarstva:[7]

1. Savremeni način uključivanja civilnog društva u gospodarenje šumama na regionalnom [lokalnom] nivou, a istovremeno slijeđenje politike održivog i „close-to-nature“ [u skladu s prirodom] gospodarenje šumama.

2. Osigurava veću transparentnost i odgovornost - promjene načina rada državne šumarske uprave [preduzeća šumarstva] i privatnih šumoposjednika. Omogućuje civilnom društvu da ocjenjuje i mijenja praksu Uprave šumarstva na različitim nivoima. Višefunkcionalno šumarstvo garantuje transparentnost i demokoratiju u procesu donošenja odluka vezanih za šumarski sektor. 

3. Nudi više mogućnosti za rješavanje problema u šumarstvu, jer se ideja predstavlja svim zainteresovanim institucijama, ministarstvima, privatnom poslovnom sektoru, općini, nevladinim organizacijama itd. Pruža mogućnosti za uspostavu novog radnog okruženja u šumarstvu 

4. Način proširenja socijalnih funkcija šuma uz uvažavanje proizvodnih funkcija šuma.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

*Napomena: Osnova za ovaj tekst crpljena je iz rada: Schmithusen, F.:"Multifunctional forestry practices as a land use strategy to meet increasing private and public demands in modern societies", Journal of forest science, 53, 2007 (6): 290–298 i u dobrom dijelu predstavlja prijevod istog. Ostale korištene reference posebno su istaknute. 

[1] Nijnik, M., Mater, A., Hill, G.:"Institutional Analysis of Changes in British Forestry: Evidence for Post-Productivism?", The Multifunctional Role of Forests – Policies, Methods and Case Studies, EFI Proceedings No. 55, 2008

[2] Bozalo G,, Lojo A.:"Uređivanje šuma I dio - skripta predavanja", 2014 godina, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, str. 6. 

[3] Schmithusen, F.:"Multifunctional forestry practices as a land use strategy to meet increasing private and public demands in modern societies", Journal of forest science, 53, 2007 (6): 290–298
[4] THOROE C., PECK T., GUARIN CORREDOR H., SCHMITHÜSEN F., 2004. Te Policy Context of the European Forest Sector. Geneva Timber and Forest Discussion Papers, ECE/ TIM/DP/34. New York, Geneva, United Nations: 109.
[5] SCHMITHÜSEN F., SEELAND K., 2006. European Landscapes and Forest as Representation of Culture. In: Cultural Heritage and Sustainable Forest Management – Te Role of Traditional Knowledge. Ministerial Conference on the Protection of Forests in Europe, Liaison Unit, Warsaw, 1: 217–224
[6] SPEIDEL G., 1984. Forstliche Betriebswirtschaftslehre.2nd ed. Hamburg and Berlin, Paul Parey 
[7] Kostov, G., Stiptzov, V.: Multifunctional Forest Management – Public Assessment on Sustainability of Forestry in Bulgaria EFI 2006 Annual Conference and the Scientific Seminar “The Role of Forestry in Integrated Environmental Assessments” Kerkrade, The Netherlands Sept 13 - 16, 2006
[8] Herrmann, K., Seeland, K., Zimmermann, W.: Multifunctional Forestry as a Means to Rural Development (MULTIFOR RD), MultiforRD – Country Report Switzerland, 2002.

Pozdrav šumi

Raduša, šume mrazične smrče 

Pozdravljam te, zelena šumo, velika.

Pozdravljam te u ovo jutro mirisno,

kad se granje pod teškom rosom savija,

blistajući na sunčanoj svjetlosti.

Korijenje tvoje crnu zemlju sapinje,

a stabla stoje čvrsto kao divovi.

O šumo, zelena šumo!

Ja volim miris tvojih cvjetova.

I šuštanja lišća na granama.

O, kako volim tvoje hladne izvore

i mahovinu, i bilje, i košute.

Volim te kao majku, šumo.

Tebe i tvoje ptice.

(Dragutin Tadijanović, 1921.)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Šume bukve i jele sa smrčom

Bosna i Hercegovina je država koja spada u sam vrh evropskih zemalja prema zastupljenošću šumskih ekosistema.[1] Šume i šumska zemljišta čine oko 60 % od ukupne površine Bosne i Hercegovine.[2] Ovolika zastupljenost šumskih ekosistema dovoljan je pokazatelj o važnosti privrednih, ekoloških, turističkih i opštekorisnih funkcija koje ovi ekosistemi vrše.

Šume bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini predstavljaju najzastupljenije, najvitalnije i privredno i ekološki najznačnije šumske ekosisteme. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini na ove ekosisteme otpada 35% površine.[3]

Glavni pravac rasprostiranja šuma bukve i jele sa smrčom odgovara pravcu pružanja dinarskog masiva, jugoistok-sjeverozapad. Pretežno naseljava karstna područja izrađena od krednih, jurskih i trijarskih krečnjaka, na kojima je razvijena serija smeđih zemljišta – od krečnjačkih crnica i dolomitnih rendzina preko smeđih do lesiviranih (ilimerizovaih) zemljišta.[4]

Slika 1. Areal šuma bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini (Višnjić i Prljača, 2016)

Kao posljedica raznolikosti geoloških i klimatskih prilika, evidentna je i jaka diferencijacija šumskih zajednica bukve i jele sa smčom.[5] Šume bukve i jele sa smrčom odlikuju se izuzetnim flornim bogatstvom, a glavna razlika u zastupljenosti pojedinih vrsta drveća, grmlja i prizemne flore uslovljena je edafskim faktorima. [6]

Sadašnje stanje šuma posljedica je u prvom redu brojnih ekoloških, klimatskih i orografskih faktora. Pored ovih abiotskih faktora znatan je uticaj i biotskih faktora među kojima najznačajniju ulogu igra svakako čovjek koji provođenjem gospodarskih mjera popravlja, odnosno pogoršava trenutno stanje ovih izuzetno važnih ekosistema. Pored čovjeka kao jednog od glavnih destabilizatora, javljaju se i brojni patogeni organizmi koji izazivaju različite bolesti, kao i brojni insekti koji utiču na smanjenje otpornosti i propadanje šuma bukve i jele sa smrčom.

Očuvanje dragocjenih funkcija koje ove šume vrše može se postići primjenom odgovarajućeg načina gospodarenja ovim ekosistemom. Kako navodi Pintarić (1991) [7] preborni sistem gazdovanja je najuobičajeniji način prirodne obnove mješovitih sastojina jele, smrče i bukve. Međutim, danas se čine napori da se mješovitim šumama bukve i jele sa smrčom gazduje skupinasto – prebornim sistemom gazdovanja jer se stvaraju povoljniji uslovi za prirodnu obnovu i ovim sistemom se može bez većih poteškoća i troškova ostvariti željeni omjer smjese. Prirodno podmlađivanje je najsavršeniji oblik obnove sastojina, jer tako obnovljena sastojina  sadrži u sebi kontinuitet stabilnosti i produktivnosti nasljeđen od stare matične sastojine.[8]

Po mnogim biološko-ekološkim osobinama, bukva, jela i smrča se u smjesi harmonično nadopunjavaju. Bukva i jela imaju teško sjeme, pa je omogućeno njihovo podmlađivanje samo u bližoj okolini stabla. Smrča ima sitno sjeme koje se lako prenosi i omogućuje podmlađivanje na većoj udaljenosti od stabla. Smrči odgovaraju prosvijetljena mjesta između bukovih i jelovih stabala u šumi, kao i vlažnije partije zemljišta. Bukov i jelov podmladak je osjetljiv na niske, a smrčev na visoke temperature. Smrčev ponik je otporan na mrazeve.
S obzirom na navedene biološko-ekološke karakteristike ovih vrsta, kao i razlike u dinamici njihovog visinskog prirašćivanja u pojedinim periodima razvoja ove vrste su podesne za gajenje u prebornoj i preborno-skupinastoj strukturi i smjesi. U obliku stablimične ili skupinasto-preborne strukture i smjese, proizvodni profil ovih šuma je najpotpuniji. U prebornoj šumi pojedine vrste sa različitim zahtjevima na svjetlo se dopunjuju. [9] Obnavljanje ovih vrsta čistom sječom se ne primjenjuje, jer ne odgovara niti jednoj vrsti drveća. U ovim sastojinama se može obnavljati jedino smrča i to čistim sječama na malim površinama.

Zbog raznolikog sastava, strukture i obrasta mješovitih šuma bukve, jele i smrče, uzgojni zahvati koji vode formiranju mješovitih šuma skupinasto-preborne strukture i smjese su vrlo različiti. Međutim, različiti uzgojni zahvati koji se mogu provoditi u ovim šumama su tema za sebe i zahtjevaju posebnu pažnju i u najvećoj mjeri zavise od stanišnih prilika, konkretne uzgojne situacije i bioloških osobina glavne tri vrste drveća (bukve, jele i smrče). Zbog različite dinamike visinskog prirašćivanja bukve, jele i smrče, obnavljanje mješovitih šuma bukve, jele i smrče započinje prvo podmlađivanjem jele, zatim smrče i na kraju bukve.[10]

Da bi se povećala vrijednost ovih šuma, moraju se poduzeti koraci da se stanje u šumama u što kraćem vremenskom roku popravi. Odabiranjem pravilnog načina gospodarenja, oslobađanjem podmlatka, sadnjom sadnica, i mnogim drugim mjerama će se stanje i budućnost stabala u ovim šumama popraviti, odnosno stabla će imati bolju perspektivu da izrastu u stabla najboljeg kvaliteta.[11]

(Damir Prljača, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

---

[1] ABCportal.info, 2015. 
[2] Lojo, A., Balić, B. (2011): Prikaz površina šuma i šumskih zemljišta. U: Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006. do 2009. godine, preliminarni rezultati. 
[3] Matić, V. i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 – 1968. godini, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja broj 7, Sarajevo, str. 1-639. 
[4] Stefanović, V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Sarajevo. 
5 Višnjić, Ć., Prljača, D. (2016): Uticaj načina gospodarenja na prirodno podmlađivanje šuma bukve i jele (sa smrčom) u Bosni i Hercegovini, Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita, knjiga sažetaka, ANUBIH, Sarajevo 2016, str. 17. 
[6] Beus, V., (2010): Ekološke i florističke karakteristika šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, vol. 41, br. 1, Sarajevo. 
[7] Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246. 
[8] Matić, S., Skenderović, J. (1992): Uzgajanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javno poduzeće “Hrvatske šume”, Zagreb, str. 81-96. 
[9] Radovanović Ž. (1976): Uzgajanje šuma, Zadrugar, Sarajevo, str. 121-131. 
[10] Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, završni rad drugog ciklusa studija, Sarajevo, str. 1-83. 
[11] Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.

Šume Bosne i Hercegovine

Šume Bosne i Hercegovine su svojom ljepotom oduvijek impresionirale, kako obične ljude i zaljubljenika u prirodu, tako i šumarske stručnjake, bez obzira odakle su dolazili i sa kojom namjerom su boravili u njima. 

Šumsku vegetaciju BiH odlikuje izražena heterogenost biljnih zajednica i bogastvo florističkog sastava kao rezultat djelovanja historijskog faktora razvoja vegetacije u prošlosti, specifičnih ekoloških faktora i antropogenih utjecaja. BiH ima naročito bogat biodiverzitet, sa visokim nivoom raznovrsnosti biotopa i velikim brojem endemskih biljnih vrsta [5.000 vrsta vaskularnih biljaka i 30% od ukupne endemske flore na Balkanu]. Šume u planinskim područjima BiH se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema tj. njihovom prirodnošću u odnosu na šume srednje i zapadne Evrope. Šume čine više od 60 % površine BiH [prema nezvaničnim podacima II državne inventure šuma u BiH].            

Karta realne šumske vegetacije u BiH (Stefanović i Beus 1983.)

U BiH neke vrste drveća pojavljuju se samo u čistim sastojinama [jedna vrsta drveća], dok se druge mogu se naći i u mješovitim sastojinama [sastavljene od dvije ili više vrsta drveća].  Različiti klimatski utjecaji uslovili su horizontalnu i vertikalnu diverzifikaciju šumske vegetacije. U horizontalnom smislu, niže terene karakteriše diferenciranost klimatogene šume hrastova: šume crnike u mediteranskom području BiH, šume medunca i bijelog graba u submediteranskom području, šume kitnjaka i graba u području umjereno kontinentalne klime [srednja, sjeverna i sjeverozapadna Bosna] te šume sladuna i cera u području sa kontinentalnom klimom [Istočni dijelovi Bosne].

Šume kitnjaka u rano proljeće; photo: Šemso Šarić

U pogledu vertikalnog raščlanjenja šumska vegetacija se odlikuje zastupljenošću različitih pojaseva klimatogenih šuma. Najšire pojase grade najzastupljenije šume bukve i jele sa smrčom [Srednji Dinaridi]. Iznad ovih šuma [> 1550/1600 m n.v.], karakteristične su šume subalpinske bukve odnosno subalpinske smrče u istočnoj i jugoistočnoj Bosni zbog kontinentalnosti klime [Jahorina i Ljubišnja]. Najviši pojas na mnogim planinskim masivima Dinarida čine fitocenoze bora krivulja. 

Šume subalpinske bukve; photo: Muamer Čehić (Hrdženovac 1650 m n. v.)

Unutar ovih klimatogenih šuma zastupljene su različite šumske fitocenoze, kao trajni ili prelazni stadij šumske vegetacije, uslovljene orografsko-edafskim, mikroklimatskim i antropogenim utjecajima. 

Za hidromorfna zemljišta nizijskih predjela karakteristične su fitocenoze vrba, crne i bijele topole, te fitocenoze hrasta lužnjaka i crne johe. U gornjim dijelovima vodotoka u planinskim predjelima zastupljene su fitocenoze sive johe i sive vrbe. Djelovanjem antropogenih faktora u pojasu šuma bukve i jele sa smrčom, formirale su se sekundarne šume bukve, breze, breze i jasike ili četinarske šume jele i smrče, i čiste jelove ili smrčine šume, te šume bijelog bora odnosno šume crnog bora. U mikroklimatskim specifičnim depresijama zastupljene su mrazišne šume smrče [Malo i Veliko polje na Igmanu ili Pale na Raduši]. 

Mrazišne šume smrče na Raduši; photo: Muamer Čehić

U pojasu ovih šuma prisutne su i neke reliktne i endemske vrste drveća, kao što su fitocenoze pančićeve omorike [Srednji tok rijeke Drine]. Zasebnu cjelinu u pogledu orografsko-edafskih uslova predstavljaju šume crnog i bijelog bora, kao mješovite ili čiste [na zemljištima ofiolitiske zone BiH]. Među borovim šumama u BiH posebno su značajne šume munike [tercijarni relikt] koje se javljaju na kraškim terenima hercegovačkih planina: Čvrnica, Čabulja, Prenj, Rujište i Orjenu. 

Divokoze u šumi crnog bora na Zelengori; photo: Željko Sekulić

Posebnu specifičnost šumske vegetacije čine relikte fitocenoze vezane za kanjone i klisure vodotoka koje su često mozaično zastupljene: šume crnog graba, šume crnog bora, termofilne bukove šume, šume javora i lipa. U subalpinskoj zoni planina Vranice, Zeca i Bitovnje zastupljene su i fitocenoze zelene johe. 

Šume bukve i jele u jesen; photo: Sead Alić

Izuzetnu vrijednost predstavljaju izdvojene i zaštićene šumske sastojine prašumskog tipa, osebujnog biodiverziteta i genofonda, čiji razvoj se u potpunosti odvija prirodnim putem bez utjecaja čovjeka. Prašume imaju neprocjenjivu vrijednost sa naučnog, obrazovnog i kulturnog aspekta, te zaštite prirode. Najviše se nalaze u regionu šuma bukve i jele sa smrčom, a samo neke dijelom i u subalpinskoj zoni. Ukupno u BiH ima 9 takvih rezervata sa tendencijom da se još nekoliko identifikuje i zaštiti.

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

Šume Bosne i Hercegovine: fotomonografija / [Urednik Sead Vojniković; prijevod na engleski jezik Zorana Goletić].  - Sarajevo: Udruženje inženjera i tehničara šumarstva FBiH, 2013. -214 str.: ilustr.; 30 cm 

Čehić, M,. "Utjecaj klimatskih promjena na šumsku vegetaciju u Bosni i Hercegovini", završni rad I ciklusa, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, 2014. godine