Šume bukve i jele sa smrčom

Bosna i Hercegovina je država koja spada u sam vrh evropskih zemalja prema zastupljenošću šumskih ekosistema.[1] Šume i šumska zemljišta čine oko 60 % od ukupne površine Bosne i Hercegovine.[2] Ovolika zastupljenost šumskih ekosistema dovoljan je pokazatelj o važnosti privrednih, ekoloških, turističkih i opštekorisnih funkcija koje ovi ekosistemi vrše.

Šume bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini predstavljaju najzastupljenije, najvitalnije i privredno i ekološki najznačnije šumske ekosisteme. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini na ove ekosisteme otpada 35% površine.[3]

Glavni pravac rasprostiranja šuma bukve i jele sa smrčom odgovara pravcu pružanja dinarskog masiva, jugoistok-sjeverozapad. Pretežno naseljava karstna područja izrađena od krednih, jurskih i trijarskih krečnjaka, na kojima je razvijena serija smeđih zemljišta – od krečnjačkih crnica i dolomitnih rendzina preko smeđih do lesiviranih (ilimerizovaih) zemljišta.[4]

Slika 1. Areal šuma bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini (Višnjić i Prljača, 2016)

Kao posljedica raznolikosti geoloških i klimatskih prilika, evidentna je i jaka diferencijacija šumskih zajednica bukve i jele sa smčom.[5] Šume bukve i jele sa smrčom odlikuju se izuzetnim flornim bogatstvom, a glavna razlika u zastupljenosti pojedinih vrsta drveća, grmlja i prizemne flore uslovljena je edafskim faktorima. [6]

Sadašnje stanje šuma posljedica je u prvom redu brojnih ekoloških, klimatskih i orografskih faktora. Pored ovih abiotskih faktora znatan je uticaj i biotskih faktora među kojima najznačajniju ulogu igra svakako čovjek koji provođenjem gospodarskih mjera popravlja, odnosno pogoršava trenutno stanje ovih izuzetno važnih ekosistema. Pored čovjeka kao jednog od glavnih destabilizatora, javljaju se i brojni patogeni organizmi koji izazivaju različite bolesti, kao i brojni insekti koji utiču na smanjenje otpornosti i propadanje šuma bukve i jele sa smrčom.

Očuvanje dragocjenih funkcija koje ove šume vrše može se postići primjenom odgovarajućeg načina gospodarenja ovim ekosistemom. Kako navodi Pintarić (1991) [7] preborni sistem gazdovanja je najuobičajeniji način prirodne obnove mješovitih sastojina jele, smrče i bukve. Međutim, danas se čine napori da se mješovitim šumama bukve i jele sa smrčom gazduje skupinasto – prebornim sistemom gazdovanja jer se stvaraju povoljniji uslovi za prirodnu obnovu i ovim sistemom se može bez većih poteškoća i troškova ostvariti željeni omjer smjese. Prirodno podmlađivanje je najsavršeniji oblik obnove sastojina, jer tako obnovljena sastojina  sadrži u sebi kontinuitet stabilnosti i produktivnosti nasljeđen od stare matične sastojine.[8]

Po mnogim biološko-ekološkim osobinama, bukva, jela i smrča se u smjesi harmonično nadopunjavaju. Bukva i jela imaju teško sjeme, pa je omogućeno njihovo podmlađivanje samo u bližoj okolini stabla. Smrča ima sitno sjeme koje se lako prenosi i omogućuje podmlađivanje na većoj udaljenosti od stabla. Smrči odgovaraju prosvijetljena mjesta između bukovih i jelovih stabala u šumi, kao i vlažnije partije zemljišta. Bukov i jelov podmladak je osjetljiv na niske, a smrčev na visoke temperature. Smrčev ponik je otporan na mrazeve.
S obzirom na navedene biološko-ekološke karakteristike ovih vrsta, kao i razlike u dinamici njihovog visinskog prirašćivanja u pojedinim periodima razvoja ove vrste su podesne za gajenje u prebornoj i preborno-skupinastoj strukturi i smjesi. U obliku stablimične ili skupinasto-preborne strukture i smjese, proizvodni profil ovih šuma je najpotpuniji. U prebornoj šumi pojedine vrste sa različitim zahtjevima na svjetlo se dopunjuju. [9] Obnavljanje ovih vrsta čistom sječom se ne primjenjuje, jer ne odgovara niti jednoj vrsti drveća. U ovim sastojinama se može obnavljati jedino smrča i to čistim sječama na malim površinama.

Zbog raznolikog sastava, strukture i obrasta mješovitih šuma bukve, jele i smrče, uzgojni zahvati koji vode formiranju mješovitih šuma skupinasto-preborne strukture i smjese su vrlo različiti. Međutim, različiti uzgojni zahvati koji se mogu provoditi u ovim šumama su tema za sebe i zahtjevaju posebnu pažnju i u najvećoj mjeri zavise od stanišnih prilika, konkretne uzgojne situacije i bioloških osobina glavne tri vrste drveća (bukve, jele i smrče). Zbog različite dinamike visinskog prirašćivanja bukve, jele i smrče, obnavljanje mješovitih šuma bukve, jele i smrče započinje prvo podmlađivanjem jele, zatim smrče i na kraju bukve.[10]

Da bi se povećala vrijednost ovih šuma, moraju se poduzeti koraci da se stanje u šumama u što kraćem vremenskom roku popravi. Odabiranjem pravilnog načina gospodarenja, oslobađanjem podmlatka, sadnjom sadnica, i mnogim drugim mjerama će se stanje i budućnost stabala u ovim šumama popraviti, odnosno stabla će imati bolju perspektivu da izrastu u stabla najboljeg kvaliteta.[11]

(Damir Prljača, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

---

[1] ABCportal.info, 2015. 
[2] Lojo, A., Balić, B. (2011): Prikaz površina šuma i šumskih zemljišta. U: Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006. do 2009. godine, preliminarni rezultati. 
[3] Matić, V. i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 – 1968. godini, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja broj 7, Sarajevo, str. 1-639. 
[4] Stefanović, V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Sarajevo. 
5 Višnjić, Ć., Prljača, D. (2016): Uticaj načina gospodarenja na prirodno podmlađivanje šuma bukve i jele (sa smrčom) u Bosni i Hercegovini, Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita, knjiga sažetaka, ANUBIH, Sarajevo 2016, str. 17. 
[6] Beus, V., (2010): Ekološke i florističke karakteristika šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, vol. 41, br. 1, Sarajevo. 
[7] Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246. 
[8] Matić, S., Skenderović, J. (1992): Uzgajanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javno poduzeće “Hrvatske šume”, Zagreb, str. 81-96. 
[9] Radovanović Ž. (1976): Uzgajanje šuma, Zadrugar, Sarajevo, str. 121-131. 
[10] Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, završni rad drugog ciklusa studija, Sarajevo, str. 1-83. 
[11] Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.

Šume Bosne i Hercegovine

Šume Bosne i Hercegovine su svojom ljepotom oduvijek impresionirale, kako obične ljude i zaljubljenika u prirodu, tako i šumarske stručnjake, bez obzira odakle su dolazili i sa kojom namjerom su boravili u njima. 

Šumsku vegetaciju BiH odlikuje izražena heterogenost biljnih zajednica i bogastvo florističkog sastava kao rezultat djelovanja historijskog faktora razvoja vegetacije u prošlosti, specifičnih ekoloških faktora i antropogenih utjecaja. BiH ima naročito bogat biodiverzitet, sa visokim nivoom raznovrsnosti biotopa i velikim brojem endemskih biljnih vrsta [5.000 vrsta vaskularnih biljaka i 30% od ukupne endemske flore na Balkanu]. Šume u planinskim područjima BiH se odlikuju relativnom očuvanošću šumskih ekosistema tj. njihovom prirodnošću u odnosu na šume srednje i zapadne Evrope. Šume čine više od 60 % površine BiH [prema nezvaničnim podacima II državne inventure šuma u BiH].            

Karta realne šumske vegetacije u BiH (Stefanović i Beus 1983.)

U BiH neke vrste drveća pojavljuju se samo u čistim sastojinama [jedna vrsta drveća], dok se druge mogu se naći i u mješovitim sastojinama [sastavljene od dvije ili više vrsta drveća].  Različiti klimatski utjecaji uslovili su horizontalnu i vertikalnu diverzifikaciju šumske vegetacije. U horizontalnom smislu, niže terene karakteriše diferenciranost klimatogene šume hrastova: šume crnike u mediteranskom području BiH, šume medunca i bijelog graba u submediteranskom području, šume kitnjaka i graba u području umjereno kontinentalne klime [srednja, sjeverna i sjeverozapadna Bosna] te šume sladuna i cera u području sa kontinentalnom klimom [Istočni dijelovi Bosne].

Šume kitnjaka u rano proljeće; photo: Šemso Šarić

U pogledu vertikalnog raščlanjenja šumska vegetacija se odlikuje zastupljenošću različitih pojaseva klimatogenih šuma. Najšire pojase grade najzastupljenije šume bukve i jele sa smrčom [Srednji Dinaridi]. Iznad ovih šuma [> 1550/1600 m n.v.], karakteristične su šume subalpinske bukve odnosno subalpinske smrče u istočnoj i jugoistočnoj Bosni zbog kontinentalnosti klime [Jahorina i Ljubišnja]. Najviši pojas na mnogim planinskim masivima Dinarida čine fitocenoze bora krivulja. 

Šume subalpinske bukve; photo: Muamer Čehić (Hrdženovac 1650 m n. v.)

Unutar ovih klimatogenih šuma zastupljene su različite šumske fitocenoze, kao trajni ili prelazni stadij šumske vegetacije, uslovljene orografsko-edafskim, mikroklimatskim i antropogenim utjecajima. 

Za hidromorfna zemljišta nizijskih predjela karakteristične su fitocenoze vrba, crne i bijele topole, te fitocenoze hrasta lužnjaka i crne johe. U gornjim dijelovima vodotoka u planinskim predjelima zastupljene su fitocenoze sive johe i sive vrbe. Djelovanjem antropogenih faktora u pojasu šuma bukve i jele sa smrčom, formirale su se sekundarne šume bukve, breze, breze i jasike ili četinarske šume jele i smrče, i čiste jelove ili smrčine šume, te šume bijelog bora odnosno šume crnog bora. U mikroklimatskim specifičnim depresijama zastupljene su mrazišne šume smrče [Malo i Veliko polje na Igmanu ili Pale na Raduši]. 

Mrazišne šume smrče na Raduši; photo: Muamer Čehić

U pojasu ovih šuma prisutne su i neke reliktne i endemske vrste drveća, kao što su fitocenoze pančićeve omorike [Srednji tok rijeke Drine]. Zasebnu cjelinu u pogledu orografsko-edafskih uslova predstavljaju šume crnog i bijelog bora, kao mješovite ili čiste [na zemljištima ofiolitiske zone BiH]. Među borovim šumama u BiH posebno su značajne šume munike [tercijarni relikt] koje se javljaju na kraškim terenima hercegovačkih planina: Čvrnica, Čabulja, Prenj, Rujište i Orjenu. 

Divokoze u šumi crnog bora na Zelengori; photo: Željko Sekulić

Posebnu specifičnost šumske vegetacije čine relikte fitocenoze vezane za kanjone i klisure vodotoka koje su često mozaično zastupljene: šume crnog graba, šume crnog bora, termofilne bukove šume, šume javora i lipa. U subalpinskoj zoni planina Vranice, Zeca i Bitovnje zastupljene su i fitocenoze zelene johe. 

Šume bukve i jele u jesen; photo: Sead Alić

Izuzetnu vrijednost predstavljaju izdvojene i zaštićene šumske sastojine prašumskog tipa, osebujnog biodiverziteta i genofonda, čiji razvoj se u potpunosti odvija prirodnim putem bez utjecaja čovjeka. Prašume imaju neprocjenjivu vrijednost sa naučnog, obrazovnog i kulturnog aspekta, te zaštite prirode. Najviše se nalaze u regionu šuma bukve i jele sa smrčom, a samo neke dijelom i u subalpinskoj zoni. Ukupno u BiH ima 9 takvih rezervata sa tendencijom da se još nekoliko identifikuje i zaštiti.

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

Šume Bosne i Hercegovine: fotomonografija / [Urednik Sead Vojniković; prijevod na engleski jezik Zorana Goletić].  - Sarajevo: Udruženje inženjera i tehničara šumarstva FBiH, 2013. -214 str.: ilustr.; 30 cm 

Čehić, M,. "Utjecaj klimatskih promjena na šumsku vegetaciju u Bosni i Hercegovini", završni rad I ciklusa, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, 2014. godine

Dom naroda odobrio Nacrt zakona o šumama FBiH

Skoro godinu dana nakon što je Vlada FBiH objavila Prednacrta Zakona o šumama FBiH [Januar, 2016.] te utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrta Zakona o šumama FBiH [Maj, 2016.], isti je Dom naroda Parlamenta FBiH prihvatio. Naime, Dom naroda Parlamenta FBiH na sjednici održanoj 15. 12. 2016. godine odobrio je većinom glasova Nacrt zakona o šumama FBiH i uputio ga u tromjesečnu javnu raspravu.

Šta donosi Nacrt ?

U prethodnim člancima objasnili glavne razloge zbog kojih Federacija BiH nema zakon o šumama, a u ovome ćemo ukratko predstaviti šta donosi ponuđeni Nacrt. 

U obrazloženju koje je ponudio Predlagač [Federalno ministarstvo poljeprivrede, vodoprivrede i šumarstvo], navodi da Nacrt Zakona poštuje zahtjeve lokalne samouprave, da su jasno precizirane obaveze ali i odgovornost i sankcije u oblasti gospodarenje šumama, te da nema preklapanja nadležnosti između kantona i Federacije BiH. U odnosu na Zakon o šumama iz 2002. godine, u kojem je bilo nepotpunih definicija šume i šumarskih pojmova, u novom su izvršene određene korekcije i dopune pojmova koji su usklađeni s međunarodno prihvaćenim definicijama, kao i specifičnostima šumskih ekosistema i iskustvima šumarske struke u BiH. Nacrtom Zakona ostavljena je mogućnost osnivanja više šumskoprivrednih društava na nivou kantona ukoliko se to pokaže opravdanim, a na osnovu stručnog elaborata kojeg može izrađivati naučno-istraživačka ustanova iz oblasti šumarstva [Stari Zakon je predvidio jedno ŠPP na nivou kantona]. Ovim zakonom su predviđene daleko veće kazne za nepoštivanje odredbi kako za korisnike šuma tako i za sve one koji se ponašaju suprotno zakonu. Lokalnim zajednicama je omogućeno da učestvuju u donošenju planskih akata na osnovu kojih se gospodari u šumarstvu kao i da im se naknada za korištenje šuma plaća direktno na njihove račune a po izdatim fakturama. Uloga čuvanja šuma vraćena je ŠPP i predviđene su daleko veće kazne za nelegalno ponašanje.

Reakcije na odobreni Nacrt Zakona o šumama FBiH

Ponuđeni Nacrt izazvao je burne reakcije, koje u značajnoj mjeri oslikavaju stavove pojedinih aktera šumarske politike u FBiH.

SOGFBiH i predstavnici općina u svom priopćenju su istakli da ponuđeni Nacrt ne može biti osnova na izradu Prijedloga Zakona. Također navode da Nacrt nije ispoštovao Presudu Ustavnog suda [Male naknade za korištenje šuma, isključene iz upravljanja šumama]. Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH smatra da pojedina rješenja iz ponuđenog teksta zahtjevaju značajne institucionalne, pravne, ekonomske i organizacijske promjene, odnosno da su ista prekomplikovana i neprovodiva u praksi. Po njegovom mišljenju, ponuđena rješenja stavljaju šumsko-privredna društva u nepovoljan finansijski položaj. Predsjednik Skupštine Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH također je iznio niz zamjerki, navodeći da se: "šuma ne posmatra kao resurs sa stanovišta održivog gospodarenja šumama, nego kao plijen". Nacrt je postavio zaista ozbiljna ograničenja za osiguranje održivog gospodarenja šumskim resursima, dajući jedinicama lokalne samouprave potpunu autonomiju po pitanju korištenja ovih sredstava. Član 73. dozvoljava jedinicama lokalne samouprave da: "dobijena sredstva [6%] po osnovu naknade za korištenje države šume koriste u skladu sa svojim potrebama." Iz prethodnog proizilazi upitnost obnavljanja šuma, odnosno osiguravanja proste i proširene biološke reprodukcije. Predstavnici poslodavaca su takođe imali primjedbe i to na nove namete, upozoravajući da bi to moglo dovesti do problema isplate plata radnicima (vidi Prilog 1. Član 70. Naknade za općekorisne funkcije šuma).

Očigledno je da svi akteri šumarske politike u FBIH imaju određene primjedbe na ponuđeni tekst Nacrta Zakona o šumama FBiH, što samo po sebi podrazumjeva nastavak procesa usklađivanja različitih stavova po naprijed navedenim spornim pitanjima. Ukoliko se želi postići konsenzus u vezi ključnih pitanja koja se odnose na vlasništvo, upravljanje, gospodarenje i distribuciju korisit od šume, potrebno je saslušati sve aktere, osigurati punu transparentnost procesa i po mogućnosti postići najviši stepen usaglašenosti svih zainteresiranih strana.

Imajući u vidu funkcije šuma i činjenicu da šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH čine oko 60 posto ukupnog životnog prostora, održivo upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem predstavlja nesumnjiv vitalni državni interes. Osnovni cilj novog Zakona bi trebao biti očuvanje šuma i šumskog zemljišta, te jačanje ekološke, ekonomske i socijalne funkcije šuma kao jednog od najvrijednijih obnovljivih prirodnih resursa BiH.  

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

Čehić, M,. "Uloga i zahtjevi lokalnih zajednica u procesu kreiranja šumarske politike u FBiH", završni rad II ciklusa, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, 2016. godine

FMPViŠ: "Novim zakonom utvrđuju se odgovornosti i sankcije u oblasti šumarstva", zvanična stranica, http://fmpvs.gov.ba/V_2/novosti_j?i=255&l=bh (16. 12.. 2016.) 

Priča o Hrastu Klijancu

Klijanac Hrast nadimkom Kitnjak i njegov 

otac u pozadini; photo Čehić M.

Klijanac Hrast nadimkom Kitnjak začet je krajem marta ili početkom aprila 2016. godine. U kratkom dosadašnjem životu doživio je štošta. 
Živio je sa brojnom braćom na očevom krilu zaštićen tvrdom ljuskom i listovima. U kratkom vremenu od malog zelenog postao je smeđi. Šest, sedam mjeseci kasnije došlo je vrijeme za rastanak. Klijanac Hrast nadimkom Kitnjak početkom oktobra, nakon sazrijevanja otisnuo se iz očevog krila, kako je to uobičajno za porodicu Hrastova. 

Brzo se našao na nepoznatom mjestu. Od tada se njegov život promijenio. Naredni mjesec i jače dana bio je izložen kiši i hladnoći. Nezaštićen. Zajedno sa braćom. Željeli su proklijati. Valjali su se u blatu. Tražili pogodno mjesto. 

U prvim danima decembra Klijanac Hrast je uspio. Probio je ljusku i ugledao prve zrake Sunca. Pustio je klicu. Danas, Klijanac Hrast zvani Kitnjak ima samo jednu želju. Želi preživijeti. Želi rasti i narasti. Želi biti kao svoj otac. Hrabar i mudar. Želi biti Hrast Veliki poznat i kao Kitnjak.


Osnovne informacije o hrastu kitnjaku (Quercus petraea L.)

Visina: do 40 metara
Prečnik debla: do 3 metra
Starost: uzgaja se do 120 godina, fiziološka zrelost do 1000 godina
Pupovi: smeđi, goli
Izbojci: goli
Lišće: 8-12cm dugo, obrnuto jajoliki podjednakih lapova
Plod: žir, svjetlo-žućkaste boje, 2-5 zajedno, sazrijeva u septembru ili oktobru
Krošnja: raskošna, jajasta
Cvjetanje: (mart), april, maj

Proklijali plod (žir) hrasta kitnjaka

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Zašto Federacije BiH nema Zakon o šumama ?

Najvažniji regulatorni instrument šumarske politike i dokument kojim se uređuje održivo gazdovanje je Zakon o šumama. Na nivou Bosne i Hercegovine sektor šumarstva nije zakonski uređen, ingerencije su prebačene na entitete. Zakon o šumama FBiH ("Službene novine FBiH", broj 20/02, 29/03 i 37/04) donešen 20. maja, 2002. godine i važio je do 27. novembra, 2009. godine kada je proglašen neustavnim.

Parlament FBiH

Presuda Ustavnog suda

Načelnik općine Konjic i Savez općina i gradova FBiH tokom 2008. i 2009. godine obratili su Ustavnom sudu FBiH sa zahtjevom u kojem su naveli da pojedine odredbe Zakona o šumama FBiH krše prava lokalne samouprave. Glavna njihova zamjerka je bila ta što su u procesu donošenja spornog Zakona bile upotpunosti isključene iz istog. Nakon održane javne rasprave, odnosno razmatranja zahtjeva, Ustavni sud je donio presudu koja kaže da Zakon o šumama krši prava općina na lokalnu samoupravu. Sud je također dao mogućnost Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci usaglasi sporne članove sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave, što nije urađeno.

Presuda je utemeljena na sljedećim argumentima: 

• Osporeni Zakon sa trenutnim sadržajem može imati uticaj na brojna pitanja koja su od značaja za jedinice lokalne samouprave, 
• Nepoštivanje propisa Ustava FBiH [Poglavlje VII, član 3.] 
• Nepoštivanje odredbi Povelje u pogledu informisanja lokalnih vlasti [Član 4. stav 6.] 
• Nepoštivanje odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi (prijenos nadležnosti jedinicama lokalne samouprave) [Član 58. stav 2.]

Period 2009. - 2016.

U cilju privremenog uređenja oblasti šumarstva do donošenja novog zakona, Vlada FBiH je donijela Uredbu o šumama ("Službene novine FBiH", br. 83/09, 26/10 i 38/10) u novembru 2009. godine, koja je bila na snazi do kraja 2011. godine, od kada sektor šumarstva nije zakonski uređen. Period od 2009. do 2015. godine obilježilo je nekoliko prijedloga (prednacrta, nacrta) novog Zakona o šumama, koji nažalost nisu dobili potrebnu podršku iz razno raznih razloga. U januaru 2016. godine Federalno ministarstvo vodoprivrede, poljeprivrede i šumarstva ponudilo je Prednacrt novog Zakona. Navedeni Prednacrt prerastao je u formu Nacrta i prihvaćen je od strane Zastupničkog doma Parlamenta FBiH (na sjednici održanoj 13. jula), te je ocijenjen kao dobra osnova za izradu Prijedloga zakona. Ipak od 13. jula do danas Dom naroda Parlamenta FBiH još uvijek Zakon nije prihvatio, niti uopće o istom raspravljao. Zakon o šumama uz Zakon o borcima i Zakon o igrama na sreću bio je uzrok tromjesečnog zastoja rada Parlamenta FBiH. Donošenje novog Zakona o šumama prepoznato je kao jedan od prioriteta iz Akcionog plana FBiH za realizaciju Reformske agende, koja podrazumijeva niz reformi i donošenje seta zakona. U međuvremenu, većina kantona je donijela svoje propise za oblast šumarstva, kojima je FBiH u znatnoj mjeri razvlaštena po pitanju upravljanja i gospodarenja šumama.

Ko je glavni akter šumarske politike ?

Analizirajući proces kreiranja novog Zakona o šumama i istraživajući ključne aktere tog procesa, uz konsultovanje relevante literature da se zaključiti da su jednice lokalne samouprave ključni akter šumarske politike. Djelujući pojedinačno ili preko SOG FBiH, one demonstriraju ozbiljnu političku moć i pozivajući se na prava zagarantovana Ustavom, zakonima i međunarodnim konvencijama, uspijevaju artikulisati svoje interese, odnosno uključiti svoje zahtjeve u odredbe nove šumarske legislative, pogotovo preko "svojih" zastupnika i predstavnika političkih partija. 

Analizom istupa SOG FBIH i predstavnika jedinica lokalne samouprave u javnosti, mogu se identificirati sljedeća tri ključna stava: 

• Od nove šumarske legislative se očekuje da bude usklađena sa Poveljom i Zakonom o lokalnoj samoupravi. 
• Naknade koje se ostvaruju korištenjem šuma moraju biti puno veće za jedinice lokalne samuprave i moraju ostati tamo gdje su i ostvarene. 
• Vlasnik šuma ne može biti Federacija BiH, te bi novim Zakonom vlasništvo trebalo spustiti na općinski nivo tj. na jedinice lokalne samouprave.

Ideju "spuštanja" vlasništva nad šumama na općinski nivo neki političari vide kao korak ka stvaranju trećeg entiteta. U globalu posljedna dva stava su i zaista problematična iz razloga što šuma kao ekosistem ne poznaje granice općina, kantona, što se istima integralno gospodari. Finansijska sredstva koja se dobiju od šuma, po svim naučnim konsenzusima treba isključivo reinvestirati u šumu iz razloga što u BiH postoje velike površine nekvalitetnih šuma i goleti, koja hitno treba sanirati, zatim mnoga šumska područja nisu otvorena putevima, problem zastarjele mehanizacije i sl. 

Osnovni cilj novog Zakona bi trebao biti očuvanje šuma i šumskog zemljišta, te jačanje ekološke, ekonomske i socijalne funkcije šuma kao jednog od najvrijednijih obnovljivih prirodnih resursa BiH.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

Čehić, M,. "Uloga i zahtjevi lokalnih zajednica u procesu kreiranja šumarske politike u FBiH", završni rad II ciklusa, Šumarski fakultet Univerziteta Sarajevo, 2016. godine

Organizacija šumarstva u BiH

Za adekvatno sagledavanje organizacije šumarstva u BiH potrebno je poznavati osnovne karakteristike državnopravnog uređenja, stanje pravnog sistema i organizaciju državne vlasti. Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine uspostavljeno je unutrašnje uređenje BiH, prema kojem se država sastoji od dva entiteta, Federacije BiH [10 kantona] i Republike Srpske te od 2000. godine Brčko distrikta BiH.

Komplikovana, asimetrična i višestepena struktura državne vlasti odražava se na sve aspekte života, funkcionisanje i organizaciju raznih sektora, pa tako i na sektor šumarstva. Na nivou BiH nema ministarstva nadležnog za šumarstvo, niti Zakona o šumama. Na državnom nivou prema vanjskim institucijama šumarstvo zastupa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. [1] Bitno je napomenuti da su državne šume u vlasništvu entiteta (FBiH i RS) te Distrikta Brčko i oni svako na svom području administrativno upravljaju šumama preko ministarstava nadležnih za šumarstvo. 

Zakonom o šumama FBiH iz 2002. godine poslove upravljanja i gospodarenja šumama federalno ministarstvo prenosi se na kantonalna ministarstva nadležna za poslove šumarstva. U okviru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, formirana je Federalna uprava za šumarstvo koja ima funkciju planiranja razvoja šumarstva, a u sastavu kantonalnih ministarstava formirane su kantonalne uprave za šumarstvo koje imaju funkciju planiranja i administrativnog nadzora nad gospodarenjem državnim i privatnim šumama. Iz brojnih istraživanja zaključeno je da ovakva organizacija donosi mnoge nejasnoće po pitanju nadležnosti između Federalnog i kantonalnih nivoa.

Shema 1. Organizacija šumarstva u FBiH

U entitetu RS organizacija šumarstva je mnogo jednostavnija i upotpunosti centralizovana. [Shema 2. Organizacija šumarstva u RS]

Shema 2. Organizacija šumarstva u RS

Gospodarenje šumama u oba entiteta preneseno je na javna preduzeća koja su formirale zakonodavne vlasti odnosno parlamenti/skupštine. U FBiH skupštine svih deset kantona formirale su po jedno šumskogospodarsko društvo na području kantona, koje je za svoj rad odgovorno kantonalnom ministarstvu. U Republici Srpskoj formirano je jedno preduzeće koje gospodari svim državnim šumama i u svom sastavu ima 23 šumska gazdinstva i preduzeće je za svoj rad odgovorno Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

[1] http://www.usitfbih.ba/sumarstvo_bih.html

Definicija pojma šumarstvo

Šumarstvo je nauka i umijeće (vještina) formiranja (uzgajanja), upravljanja, korištenja, očuvanja i popravljanja stanja šuma. Nauka o šumi objedinjuje dijelove bioloških, ekoloških, fizičkih, društvenih, tehničkih, političkih i menadžerskih nauka. 

Kultura smrče (Picea abies Karst.) Borova Ravan, Gornji Vakuf - Uskoplje; photo: Muamer Čehić

Moderno šumarstvo obuhvata širok spektar djelovanja, u novije vrijeme poznato je pod pojmom multifunkcionalno šumarstvo (multifunkcionalno upravljanje šumama), koje uključujuje proizvodnju trupaca za tehničku obradu, ogrijevno drvo, šuma kao stanište divljih životinja, korištenje nedrvnih proizvoda (gljiva, borovnica, ljekovitog i aromatičnog bilja), upravljanje vodama, rekreaciju, izgled pejzaža i zaštita zajednice, zapošljavanje, estetiku krajolika, upravljanja biološkom raznolikošću, turizam, prevencija erozija i lavina, te očuvanja šuma kao 'skladišta' za atmosferski ugljen dioksid (CO2) i sl.

Pojas montane bukve na Vranici (Hrdženovac); photo: Muamer Čehić

Šumski ekosistemi se često smatraju najvažnijom komponentom biosfere.

Šumarstvo je značajan ekonomski segment u različitim industrijskim zemljama. Na primjer, u Njemačkoj gdje šume pokrivaju gotovo trećinu površine zemlje, drvo je najvažniji obnovljivi izvor, a u sektoru šumarstva radi više od milion ljudi, dok se godišnji promet mjeri u milijardama. U BiH šume prekrivaju više od 60% površine naše zemlje. U sektoru šumarstva FBiH u 2015. godini ukupno je bilo zaposleno 4.627 radnika. Od ukupnog broja, 2.573 ili 55,6% zaposlenih su šumarske struke. [1] Približan odnos je i u Republici Srpskoj. 

Hrdženovac 1650 metara nadmorske visine; photo: Muamer Čehić

Danas postoje brojni istraživači koji nastoje unaprijediti poslove u okviru upravljanja šumskim ekosistemima kao npr. što je razvoj boljih metoda za sadnju, zaštitu, obarnje, izvlačenje, obradu odnosno razvoj savremenije mehanizacije.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvor:

[1] FMPViŠ, "Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2015. godini i planovima gospodarenja šumama za 2016. godinu" 2016. godine

Definicija pojma šuma

Brojne su definicije koje objašnjavaju pojam šuma, a razlikuju se po kriteriju koji razmatraju (visina stabala, starost, gustoća stabala - procenat prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala, korištenje zemljišta, funkciji i sl.). 

Šuma se različito definišu u Evropi ili Aziji, a također sigurno da su različite definicije koje daju ekonomista i šumarski stručnjak. Jedna studija [Lund 2008] je utvrdila više od 800 različitih definicija pojma šuma. Različite definicije su potrebne za različite svrhe. Sve definicije se "u grubo" mogu grupisati u nekoliko kategorija zavisno sa kojeg stajališta se posmatra šuma, da li sa: ekološkog, administrativnog (zakoni, legislative), način korištenja zemljišta ili prema stepenu prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala. 

Sa ekološkog stajališta Šuma je kompleksan ekosistem u kojem su stabla dominantni oblik života. [1] 

Šume srmče (Picea abies Karst.) na planini Raduši; photo: Muamer Čehić

Dokazano je da su to najsavršenije biljne zajednice u kojima se jasno odvijaju različite životne manifestacije. Ekosistem - biogeocenoza predstavlja beskrajno složen, u isti mah dinamičan sistem uzajamno povezanih dijelova žive i nežive prirode u kome sve uzajamno djeluje jedno na drugo direktno ili indirektno i sve je istovremeno u promjeni i pokretu.

Variranje površine svjetskih šuma ukoliko primjenjimo
različite kriterije u ovom slučaju procenat prekrivenosti
zemljišta krošnjama stabala

Prema FAO [Organizacija za hranu i poljeprivredu] šume prekrivaju površinu veću od četiri milijarde hektara ili približno 30 % površine kopna Zemlje. [2] Za ovu definiciju kojom se utvrđuje ukupna površina svjetskih šuma uzeti su sljedeći kriteriji: minimalna visina stabala 5 metara, procenat prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala od 10 % i minimalna površina od 0.5 hektara (Iz ove definicije su izuzeti voćnjaci i urbani parkovi). 

Ukoliko primijenimo različite kriterije za definiciju šume npr. različite procente prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala, jasno je da ćemo imati manje ili veće površine svjetskih šuma (Slika desno). Skoro 3/4 svjetskih šuma tačnije 2,87 milijardi hektara, nalazi se u Rusiji, Kanadi i Brazilu. 

U Bosni i Hercegovini šume i šumska zemljišta se prostiru na površini većoj od 58% ukupne površine naše zemlje. Prema nezvaničnim podacima iz II Državne inventure, površine pod šumom i šumskim zemljištom su se povećale i sada prekrivaju više od 60% teritorije BiH. Ovi podaci su dobijeni na osnovu definicije pojma šume prilagođene za naše uslove u kojoj se kaže da iste obuhvataju površine obrasle šumskim vrstama drveća na površini većoj od 0,16 hektara, minimalne širine 20 metara, a stepenom prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala minimalno 20% i većim, bez obzira da li se radi o podmladku ili odraslim stablima, poniklih iz sjemena ili izbojaka panjeva i žila. [3]

Bitno je napomenuti da Nacrt novog Zakona o šumama Federacije BiH ima drugačiju definiciju za pojam šume (površina od 1000m2,širina 20 metara i stepen prekrivenosti zemljišta krošnjama stabala više od 30 %.

(Muamer Čehić, MA šumarstva)

Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].

Izvori:

[1] "Encylopedia Britannica", online edition, (www.britanica.com), 2000.

[2] "Forest definition and extent", United Nations Environment Programme. 2010-01-27. Retrieved 2014.

[3] "Metodika Druge inventure šuma na velikim površinama u Bosni i Hercegovini", Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 20, 2007.