Bosna i Hercegovina je država koja spada u sam
vrh evropskih zemalja prema zastupljenošću šumskih ekosistema.[1] Šume
i šumska zemljišta čine oko 60 % od ukupne površine Bosne i
Hercegovine.[2]
Ovolika zastupljenost šumskih ekosistema dovoljan je pokazatelj o važnosti privrednih, ekoloških, turističkih i opštekorisnih funkcija koje ovi ekosistemi vrše.
Šume bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini predstavljaju
najzastupljenije, najvitalnije i privredno i ekološki najznačnije šumske
ekosisteme. Od ukupne površine šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini
na ove ekosisteme otpada 35% površine.[3]
Glavni pravac rasprostiranja šuma bukve i jele sa smrčom odgovara
pravcu pružanja dinarskog masiva, jugoistok-sjeverozapad. Pretežno
naseljava karstna područja izrađena od krednih, jurskih i trijarskih krečnjaka,
na kojima je razvijena serija smeđih zemljišta – od krečnjačkih crnica i
dolomitnih rendzina preko smeđih do lesiviranih (ilimerizovaih) zemljišta.[4]
 |
| Slika 1. Areal šuma bukve i jele sa smrčom u Bosni i Hercegovini (Višnjić i Prljača, 2016) |
Kao posljedica raznolikosti geoloških i klimatskih prilika,
evidentna je i jaka diferencijacija šumskih zajednica bukve i jele sa smčom.[5] Šume
bukve i jele sa smrčom odlikuju se izuzetnim flornim bogatstvom, a glavna razlika
u zastupljenosti pojedinih vrsta drveća, grmlja i prizemne flore uslovljena je
edafskim faktorima. [6]
Sadašnje stanje šuma posljedica je u prvom redu
brojnih ekoloških, klimatskih i orografskih faktora. Pored ovih abiotskih
faktora znatan je uticaj i biotskih faktora među kojima najznačajniju
ulogu igra svakako čovjek koji provođenjem gospodarskih mjera popravlja,
odnosno pogoršava trenutno stanje ovih izuzetno važnih ekosistema. Pored
čovjeka kao jednog od glavnih destabilizatora, javljaju se i brojni patogeni
organizmi koji izazivaju različite bolesti, kao i brojni insekti
koji utiču na smanjenje otpornosti i propadanje šuma bukve i jele sa smrčom.
Očuvanje dragocjenih funkcija koje ove šume vrše
može se postići primjenom odgovarajućeg načina gospodarenja ovim ekosistemom.
Kako navodi Pintarić (1991) [7] preborni
sistem gazdovanja je najuobičajeniji način prirodne obnove mješovitih
sastojina jele, smrče i bukve. Međutim, danas se čine napori da se mješovitim
šumama bukve i jele sa smrčom gazduje skupinasto – prebornim sistemom
gazdovanja jer se stvaraju povoljniji uslovi za prirodnu obnovu i ovim
sistemom se može bez većih poteškoća i troškova ostvariti željeni omjer smjese.
Prirodno podmlađivanje je najsavršeniji oblik obnove sastojina, jer tako
obnovljena sastojina sadrži u sebi
kontinuitet stabilnosti i produktivnosti nasljeđen od stare matične sastojine.[8]
Po mnogim biološko-ekološkim osobinama, bukva, jela i smrča se u smjesi harmonično nadopunjavaju. Bukva i jela imaju teško sjeme, pa je omogućeno njihovo podmlađivanje samo u bližoj okolini stabla. Smrča ima sitno sjeme koje se lako prenosi i omogućuje podmlađivanje na većoj udaljenosti od stabla. Smrči odgovaraju prosvijetljena mjesta između bukovih i jelovih stabala u šumi, kao i vlažnije partije zemljišta. Bukov i jelov podmladak je osjetljiv na niske, a smrčev na visoke temperature. Smrčev ponik je otporan na mrazeve.
S obzirom na navedene biološko-ekološke karakteristike ovih vrsta, kao i razlike u dinamici njihovog visinskog prirašćivanja u pojedinim periodima razvoja ove vrste su podesne za gajenje u prebornoj i preborno-skupinastoj strukturi i smjesi. U obliku stablimične ili skupinasto-preborne strukture i smjese, proizvodni profil ovih šuma je najpotpuniji. U prebornoj šumi pojedine vrste sa različitim zahtjevima na svjetlo se dopunjuju. [9] Obnavljanje ovih vrsta čistom sječom se ne primjenjuje, jer ne odgovara niti jednoj vrsti drveća. U ovim sastojinama se može obnavljati jedino smrča i to čistim sječama na malim površinama.
S obzirom na navedene biološko-ekološke karakteristike ovih vrsta, kao i razlike u dinamici njihovog visinskog prirašćivanja u pojedinim periodima razvoja ove vrste su podesne za gajenje u prebornoj i preborno-skupinastoj strukturi i smjesi. U obliku stablimične ili skupinasto-preborne strukture i smjese, proizvodni profil ovih šuma je najpotpuniji. U prebornoj šumi pojedine vrste sa različitim zahtjevima na svjetlo se dopunjuju. [9] Obnavljanje ovih vrsta čistom sječom se ne primjenjuje, jer ne odgovara niti jednoj vrsti drveća. U ovim sastojinama se može obnavljati jedino smrča i to čistim sječama na malim površinama.
Zbog raznolikog sastava, strukture i obrasta
mješovitih šuma bukve, jele i smrče, uzgojni zahvati koji vode formiranju
mješovitih šuma skupinasto-preborne strukture i smjese su vrlo različiti.
Međutim, različiti uzgojni zahvati koji se mogu provoditi u ovim šumama su tema
za sebe i zahtjevaju posebnu pažnju i u najvećoj mjeri zavise od stanišnih
prilika, konkretne uzgojne situacije i bioloških osobina glavne tri vrste
drveća (bukve, jele i smrče). Zbog različite dinamike visinskog prirašćivanja
bukve, jele i smrče, obnavljanje mješovitih šuma bukve, jele i smrče
započinje prvo podmlađivanjem jele, zatim smrče i na kraju bukve.[10]
Da bi se povećala vrijednost ovih šuma, moraju se
poduzeti koraci da se stanje u šumama u što kraćem vremenskom roku popravi.
Odabiranjem pravilnog načina gospodarenja, oslobađanjem podmlatka, sadnjom
sadnica, i mnogim drugim mjerama će se stanje i budućnost stabala u ovim šumama
popraviti, odnosno stabla će imati bolju perspektivu da izrastu u stabla
najboljeg kvaliteta.[11]
(Damir Prljača, MA šumarstva)
Pratite aktivnosti i na našoj facebook stranici [click].
[1] ABCportal.info, 2015.
[2] Lojo, A., Balić, B. (2011): Prikaz površina šuma i šumskih zemljišta. U: Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006. do 2009. godine, preliminarni rezultati.
[3] Matić, V. i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 – 1968. godini, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja broj 7, Sarajevo, str. 1-639.
[4] Stefanović, V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Sarajevo.
5 Višnjić, Ć., Prljača, D. (2016): Uticaj načina gospodarenja na prirodno podmlađivanje šuma bukve i jele (sa smrčom) u Bosni i Hercegovini, Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita, knjiga sažetaka, ANUBIH, Sarajevo 2016, str. 17.
[6] Beus, V., (2010): Ekološke i florističke karakteristika šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, vol. 41, br. 1, Sarajevo.
[7] Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246.
[8] Matić, S., Skenderović, J. (1992): Uzgajanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javno poduzeće “Hrvatske šume”, Zagreb, str. 81-96.
[9] Radovanović Ž. (1976): Uzgajanje šuma, Zadrugar, Sarajevo, str. 121-131.
[10] Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, završni rad drugog ciklusa studija, Sarajevo, str. 1-83.
[11] Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.
[2] Lojo, A., Balić, B. (2011): Prikaz površina šuma i šumskih zemljišta. U: Stanje šuma i šumskih zemljišta u Bosni i Hercegovini nakon provedene druge inventure šuma na velikim površinama u periodu 2006. do 2009. godine, preliminarni rezultati.
[3] Matić, V. i saradnici (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964 – 1968. godini, Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Posebna izdanja broj 7, Sarajevo, str. 1-639.
[4] Stefanović, V. (1977): Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Sarajevo.
5 Višnjić, Ć., Prljača, D. (2016): Uticaj načina gospodarenja na prirodno podmlađivanje šuma bukve i jele (sa smrčom) u Bosni i Hercegovini, Unapređenje poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u kraškim, brdskim i planinskim područjima – racionalno korištenje i zaštita, knjiga sažetaka, ANUBIH, Sarajevo 2016, str. 17.
[6] Beus, V., (2010): Ekološke i florističke karakteristika šuma bukve i jele na bazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni, Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, vol. 41, br. 1, Sarajevo.
[7] Pintarić, K. (1991): Uzgajanje šuma – Tehnika obnove i njege sastojina, Šumarski fakultet u Sarajevu, str. 1-246.
[8] Matić, S., Skenderović, J. (1992): Uzgajanje šuma. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javno poduzeće “Hrvatske šume”, Zagreb, str. 81-96.
[9] Radovanović Ž. (1976): Uzgajanje šuma, Zadrugar, Sarajevo, str. 121-131.
[10] Prljača, D. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Konjuhu, završni rad drugog ciklusa studija, Sarajevo, str. 1-83.
[11] Vileš, H. (2016): Podmlađivanje bukve unutar šuma bukve i jele sa smrčom na Vranici, magistarski rad, Sarajevo, str. 1-73.
